Sustavna psihološka i psihosocijalna podrška ženama oboljelima od raka dojke
HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA Sustavna psihološka i psihosocijalna podrška ženama oboljelima od raka dojke Ljiljana Vukota /Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU/ Lana Mužinić /Klinika za psihijatriju Zdravstvenog veleučilišta, Klinička bolnica Dubrava/ Uvod Rak dojke više se ne smatra jednom bolešću, već grupom bolesti koje se razlikuju po molekularnom subti-pu, rizičnim faktorima, kliničkim značajkama i odgovorom na tretman. Prema podacima koje navodi American Cancer Society, Surveillance and Health Services Research, vidi se da je za 2013. očekivan broj od 232 340 novih bolesnica s invazivnim karcinomom dojke te 64 640 slučajeva karcinoma koji nije invazivan (tzv. in situ oblici). Također se iste godine očekivalo oko 2240 novodijagnosticiranih slučajeva raka dojke kod muškaraca. Prema epidemiološkim podacima za posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj godišnje od raka oboli više od 20 000 osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Registar za rak, ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (šifre C00-C97 MKb, bez raka kože – š. C44) bio je 20 664, i to 11 219 muškaraca i 9445 žena. Gledano unutar oba spola za 2012., žene oboljele od raka dojke najbrojnija su skupina oboljela od raka (2227), a slijede muškarci oboljeli od raka traheje, bronha i pluća (2046) (Slika 1. Najčešća sijela raka u Hrvatskoj prema spolu u 2012. godini). Dijagnoza i liječenje raka dojke izaziva emocionalnu tra-umu i istovremeno tjelesne smetnje. Emocionalna tra-uma dovodi do povećanog osjećaja ranjivosti, gubitka kontrole i neizvjesnosti. Kirurško, kemoterapijsko, radioterapijsko i hormonsko liječenje uzrokuje veliki broj tjelesnih i endokrinoloških simptoma. Važno je iden-tificirati potrebe pacijentica radi pružanja adekvatne psihijatrijsko-psihološke podrške, tretmana i liječenja, u što je potrebno uključiti i bliske rođake i zdravstvene profesionalce. Stoga je u okviru smjernica za onkopla-stično liječenje bilo potrebno razviti i psihijatrijsko-psi-hološki pristup i protokol tretmana pacijentica s rakom dojke. Veliki broj žena s emocionalnim distresom pokazuje potrebu psihološkog savjetovanja i podrške u ranim fazama bolesti, a i tijekom kasnijih faza bolesti. Psi-hijatrijski poremećaji povezani su s kvalitetom života bolesnica. Žene s uznapredovanim rakom dojke imaju visoku stopu psihijatrijskih i psiholoških poremećaja, čime je narušena kvaliteta života. Kliničari moraju pratiti psihološku prilagodbu kao dio opsežnog biopsihosocijalnog pristupa u liječenju bolesnica s rakom dojke. U nastavku teksta prikazat će se psihički poremećaji pri-sutni kod bolesnica s karcinomom dojke, djelovanje stresa na njihov razvoj te važnost davanja psihološke i psi-hosocijalne podrške, kao i oblici pružanja takve pomoći. Psihičke teškoće kod suočavanja s dijagnozom i tijekom liječenja Objašnjavajući modifikaciju modela stres – bolest – vulnerabilnost koja je adaptirana za potrebe bolesnika oboljelih od karcinoma autori Kornbliht i suradnici na-vode da su karcinom i liječenje definirani kao stresori, a pacijentova adaptacija kao ishod. Svojim su istraživanjem utvrdili da stresni životni događaji i socijalna podrška neovisno i značajno utječu na emocionalno stanje pacijenata, a razina socijalne podrške mora biti visoka da smanji ozbiljni psihološki distres pacijenata koji boluju od maligne bolesti. Nesporno je da svi teško oboljeli, a posebno oboljeli od raka, dijele mnoge zajedničke teškoće, a u ovom se tekstu referiramo na žene oboljele od raka dojke. U trenutku dijagnoze svaka žena proživljava duboki psihološki distres koji obilježavaju teške emocije i brojna pitanja. Iskustva su koja se opisuju kao traumatska dijagnoza sama po sebi, osjećaji nesigurnosti, strah povezan s operativnim zahvatima i dr. S obzirom na psihološki distres, može se javiti akutna stresna reakcija, poremećaj prilagodbe ili drugi komorbidni poremećaj kod osoba koje imaju rak dojke. Najčešće se kao prvi odgovor kod oboljelih javlja strah od smrti, osobito od patnje i bolnog umiranja. Uvažava-jući mnoge razlike, često se susreće osjećaj bespomoćnosti, gubitka kontrole, strah za obitelj i manjak socijalne podrške. Obitelj također biva duboko pogođena dijagnozom, čak i na egzistencijalnoj razini, a ovisno o odnosima i komunikaciji, bolest može dovesti do čvršćeg povezivanja, ali i raspada. Teškoće s kojima se suočavaju članovi obitelji i njegovatelji osobito dolaze do izražaja u palijativnoj fazi. Kod bolesnica s recidivom bolesti uočavaju se značajne poteškoće na emocionalnom, fizičkom i funkcionalnom planu. Socijalna podrška i obiteljska podrška imaju pozitivan učinak na kvalitetu života, dok simptomi distresa, zabrinutosti, beznađa i negativnog pogleda na bolest imaju negativne učinke. Ženama s recidivom bolesti potrebno je pružiti podršku i programe koji uključuju članove obitelji, kako bi se što bolje nosili s posljedicama bolesti. Odgovori na malignu bolest mogu biti različiti: depresivni, projektivni i negirajući, ali među njima su brojna preklapanja i nijanse11. Teškoće suočavanja s dijagnozom raka nadmašuje jedino suočavanje s recidivom, osobito ako je riječ o metastatskom raku koji se može liječiti, ali ne i izliječiti. Spoznaja izvjesnosti smrti teška je za bolesnicu i za obitelj. Integracija bolesti u svakodnevni život, prihvaćanje, odnosno vrijeme prilagodbe, razdoblje je u kojem se izmjenjuju psihička stanja u kojima mogu dominirati negacija, ljutnja, napuštenost, depresija i slična stanja. Kao reakcija na stres u slučaju otkrivanja, a i tijekom liječenja maligne bolesti mogu se javiti određeni mehanizmi obrane kod pacijenta, poput racionalizacije, izbjegavanja, negacije i potiskivanja. Tako su autori Perry, Metzger i Sigal u svojem istraživanju kod bolesnica s karcinomom dojke, a koje su ujedno i majke, za razliku od kontrolne skupine majki koje nemaju karcinom, utvrdili češće postojanje negacije, idealizacije, premještanja, izolacije afekta i splitinga te rjeđe korištenje altruizmom, anticipacijom i intelektualizacijom. Obrambeno funkcioniranje kod bolesnica koje su majke može također uzrokovati sekundarne efekte na funkcioniranje djeteta. Kao reakcija na spoznaju bolesti i tijekom kasnijih faza bolesti raka dojke mogu se javiti anksioznost, poreme-ćaj prilagodbe, depresija i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ostali anksiozni poremećaji te seksualni i kognitivni poremećaji.
PREDAVANJE U GRADU KRKU: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima”
HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE Predavanje u Gradu Krku: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima” Udruga žena operiranih dojki Nada-Rijeka u suradnji sa Gradom Krkom organizirala je predavanje na temu “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima”. Predavanje je održala Sandra Anđelić, univ.spec.clinl. Psych u Maloj vijećnici Grada Krka, u petak 09. 06.2023. godine sa početkom u 16,00 sati. Pored ostalih predavanju su prisustvovali i Miranda Zakarija, predsjednica Udruge Nada-Rijeka i Tonka Glažar, potpredsjednica.
OBILJEŽAVANJE TJEDNA CRVENOG KRIŽA
HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT OBILJEŽAVANJE TJEDNA CRVENOG KRIŽA Stanislava Laginje, prim.med.spec.dermatologije Povodom obilježavanja Tjedna Crvenog križa predstavnice Udruge Nada prisustvovale su predavanju na temu “Rehabilitacija limfedema” pod vodstvom Stanislave Laginje, prim.med.spec.dermatologije i predavanju ” Dobro je biti u grupi” pod vodstvom dr.sc.Sanje Katalinić , dr.med.spec.psihijatrije dr.sc.Sanja Katalinić , dr.med.spec.psihijatrije
“SAVRŠENI TRENUTAK” sa Sanjom Hajdinjak
HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT “SAVRŠENI TRENUTAK” sa psihologicom Sanjom Hajdinjak / 25.04.2023.
Radionica: “Hajdemo pričati o identitetu…obitelji…navikama”
Radionica: “Hajdemo pričati o identitetu…obitelji…navikama” U našem društvu žena ne samo da “drži sva četiri ugla kuće” nego, nerijetko, pridržava i pokoji ugao kuće bliže i dalje obitelji. Jer je žena. Jer to može. I mora. A što kad se žena razboli? Tko umjesto nje preuzima ulogu ili svi samo čekaju kada će ona pnovno moći “ uskočiti u sedlo”? Bolest je uvije izazov za cijelu obietelj. Kako se nositi s njom? Zato je Udruga “Nada” u sklopu obilježavanja Dana narcisa, 21.03. u svojim prostorijama organizirala savjetovanje sa psihoterapeutkinjom na temu: “Hajdemo pričati o identitetu…obitelji…navikama”.
POSTANI SVOJ NAJBOLJI PRIJATELJ
POSTANI SVOJ NAJBOLJI PRIJATELJ U Udruzi Nada proveden je program Postati više svoj najbolji prijatelj pod vodstvom Zorke Sušanj, dipl.soc.ped., u razdoblju od 9. 2. 2022. do 9. 3. 2022. godina u ciklusu od pet radionica. Tjedno je obrađena po jedna tema, a teme su bile sljedeće: Postani si prijatelj i misli na sebe, Misli i emocije, Svjesnost – put boljeg života, Stres naš svagdašnji i moždani valovi te Strategije ublažavanja stresa i demistificiranje meditacije. Cilj je ovoga programa pomoći sebi da postanemo više uronjeni u proces „buđenja svijesti“ i razvoju „novog ja“ kako bismo sami započeli unositi ove spoznaje i prakticiranje u svakodnevni život. Da bismo započeli s tim procesom, važno je razumijevanje bitnih spoznaja, upoznavanje sebe, svoga funkcioniranja i pružanje nade u stvaranju bolje verzije sebe, tj. da uočimo i realiziramo tu moć u sebi. Postavlja se pitanje koji su nam alati i manje korišteni potencijali kako bismo osvijestili da nismo samo žrtve okolnosti (kako su nas učili). Važno je uočiti da se (r)evolucija odvija u nama i da svatko daje doprinos promjenom svog „energetskog potpisa“, s pažnjom na kvalitetu misli i emocija koje sam ima i odašilje drugima. Prva radionica – Postani si prijatelj i misli na sebe Sudionicama je pružena mogućnost sagledavanja, identificiranja, prepoznavanja svojih stavova, obrazaca ponašanja prema sebi. U kolikoj su mjeri kritične prema sebi, u kojoj su mjeri stavili druge ispred sebe, a sebe zanemarile, dopustile da im drugi kreiraju život, kreiraju li uopće svoj život ili su dopustile da ih drugi vode, „gaze“? Čekaju li još uvijek da ih drugi usreće (supružnici, djeca, prijatelji, posao, materijalni status i ostalo), pruže im pažnju i ostaju nesretne kada to izostane? Prepoznaju li se u bilo kojem segmentu? Kako izgraditi sretan odnos sa samim sobom, kvalitetnu vezu sa sobom (jednako kao i s drugim osobama), zašto usvojiti važnost postajanja sebi najboljim prijateljem? Ako se to ne promijeni, i dalje ćemo osjećati bol i patiti zbog odbijanja, zbog samoće, zbog čekanja priznanja od drugih, zbog manjka ljubavi prema sebi! Prije početka svake radionice provedene su vježbe opuštanja s razgibavanjem. Na kraju interaktivne radionice odrađena je meditacija – Prisutnost uma kod disanja (3 min.). Druga radionica – Misli i emocije Na početku odrađena je vježba razgibavanja ramena i vrata, pokreti popraćeni disanjem, vježbe Sova i Okretanje vrata. U ovoj radionici upućene su spoznaje o povezanosti osjećaja i misli koje imamo, tj. da su negativni osjećaji posljedica naših misaonih procesa. Kakvi su nam uobičajeni misaoni procesi, da smo najčešće u egoičkom stanju svijesti koje se manifestira kao govor u našoj glavi koji nikad ne prestaje te da je taj monolog za mnoge sam po sebi pretežno negativan. Znanost potvrđuje da nismo krivi koja će nam se emocija pojaviti, ali istovremeno imamo moć i potencijale da utječemo na njezin intenzitet i trajanje. Po završetku radionice provedena je metta meditacija Suosjećanja (5 min.). Treća radionica – Svjesnost – put boljeg života Na početku radionice odrađene su energetske vježbe – Kapa za razmišljanje, Energetsko zijevanje, Čekić, Pila i Pozitivne točke. Cilj radionice jest pojasniti što je viša svjesnost, novi stupanj svjesnosti, zašto je važan prelazak na svjesnost o prisutnosti. Važno je spoznati da je to mentalna sposobnost koju možemo razvijati, kako kaže dr. V. Gruden – izgraditi novu „sobu“ u strukturi naše psihe, tj. potencijal, alat koji imamo u rukama da možemo kontrolirati svoje misli i promijeniti svoj život. Naglasak je stavljen na pitanje zašto je važno ući u fazu više svijesti. Odgovor je jasan – zato jer nam omogućuje velike promjene u načinu razmišljanja, povezivanju s drugim ljudima i kako reagiramo na događaje u svom životu! Tada otkrivamo da je većina našega nezadovoljstva uzrokovana našim mislima, a ne toliko stvarnom situacijom. Napravljen je test „Svijest o načinu razmišljanja“ i upitnik „Praćenje misli, misli dobro, osjećaj se dobro“ i metta meditacija Voli i oprosti sebi (5 min.). Četvrta radionica – Stres naš svagdašnji i moždani valovi Na početku radionice odrađene su vježbe Vrata svijesti i vježba opuštanja Jacobsonova vježba opuštanja. Cilj je bio skrenuti pažnju što se događa u mozgu kada smo u stresu, tj. da se prepozna vlastito funkcioniranje, ponašanje, osjećaji i da postanemo svjesni o kojim se razinama moždanih valova tada radi. Govorimo o visokim beta moždanim valovima kada nam je teško prestati razmišljati, izaći iz analitičkog uma, uporno nastojimo naći rješenje, a tada se stanje samo pogoršava. Koji su to misaoni obrasci koje ne možemo kontrolirati, da nam je um kao raštimani orkestar, svaki instrument želi nadglasati drugi, da se ponašamo kao da vozimo stalno u prvoj brzini i uporno stišćemo gas bez da pomislimo da promijenimo brzinu. Upravo smo zato stalno umorni jer nam je za takva „hitna“ stanja duha (kada nam se sve čini hitno) potrebna silna energija za takav način funkcioniranja. Učinak stresa negativniji je nego šta mislimo, zavede nas osjećaj važnosti i efikasnosti. Cilj je radionice poruka da kad se prepoznamo, meditacijom se možemo istrenirati po ljestvici moždanih valova, iz visokih beta moždanih valova u niže opuštenije, niske beta moždane valove, odnosno alfa (opušteno stanje duha) i niže theta (dublje u podsvijest). Vježba Tri blagoslova usmjerava razmišljanje u pozitivnom pravcu, vježba je potakla vedru diskusiju, izazvala pozitivnu atmosferu i osjećaje zadovoljstva kod sudionica. Peta radionica – Strategije ublažavanja stresa i demistificiranje meditacije Na početku radionice odrađene su vježbe opuštanja Miran um i Otresti i zaštititi. Spoznaje ove radionice jesu da je opuštanje prirodan način i protuotrov protiv stresa. Kada su tijelo i brbljavi um opušteni, tijelo ima sposobnost regeneriranja. Također je važno da se uoči kako postoje različite brojne tehnike opuštanja i meditacije (do kratkih za zaposlene) te da su sve dobre i imaju isti učinak. Za nas je bitno vidjeti sebe, htjeti stati i donijeti odluku o preuzimanju vlastite odgovornosti za svoje stanje duha, prihvatiti jednu nama ugodnu tehniku i dosljedno vježbati! Tako sami možemo istrenirati um, transformirati negativne emocije u pozitivne, izaći iz niskih vibracija, tj. negativnih emocija (ljutnje, srama, straha, razdražljivosti, jadanja, potištenosti) u više emocionalne vibracije, tj. stanje odlučnosti, spremnosti, prihvaćanja, toleracije i ljubavi. Također, pratiti kvalitete svojih misli,
