PSIHOSOCIJALNA POMOĆ

PREDAVANJA O PSIHOSOCIJALNOJ PODRŠCI KOJA SU TIJEKOM 2024.GODINE ORGANIZIRANA OD STRANE UDRUGE ŽENA OPERIRANIH DOJKI “NADA-RIJEKA”

12. prosinca 2024.12. prosinca 2024.admin

Moć pozitivnih afirmacija u liječenju karcinoma

4. lipnja 2024.4. lipnja 2024.admin

HOME NAJAVE VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA O BOLESTI INFO ZDRAV ŽIVOT PSIHOEDUKACIJA OBLJETNICE KONTAKT ZAHVALE HOME NAJAVE VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA O BOLESTI INFO ZDRAV ŽIVOT PSIHOEDUKACIJA OBLJETNICE KONTAKT ZAHVALE Moć pozitivnih afirmacija u liječenju karcinoma ” Ima ih što plaču zbog toga što ruže imaju trnje. Ti se veseli jer trnje ima ruže.” – Konfucije Liječenje karcinoma može biti izazovno putovanje koje ostavlja danak i na fizičko i na emocionalno blagostanje. Pozitivnost, nadu i otpornost tijekom liječenja moguće je povećati uključivanjem pozitivnih praksi afirmacije u dnevne rutine. Pozitivne afirmacije su osnažujuće izjave koje promiču konstruktivan način razmišljanja i mogu pomoći u smanjenju stresa, poboljšati raspoloženje i poboljšati cjelokupno ozdravljenje. Za pacijente s karcinomom, pozitivne afirmacije mogu igrati značajnu ulogu u upravljanju nuspojavama liječenja i promicanju osjećaja kontrole i optimizma. Osnažujuće afirmacije oboljelima mogu uliti nadu, snagu i hrabrost te pružiti izvor utjehe u teškim vremenima. Usredotočujući se na pozitivan samogovor, oboljeli od raka mogu stvoriti mentalno okruženje koje potiče iscjeljenje i emocionalnu podršku. Povezanost uma i tijela bitan je aspekt liječenja, a pozitivne afirmacije način su aktiviranja urođenih sposobnosti iscjeljivanja tijela i jačanja imunološkog sustava. Važno je napomenuti da se pozitivne afirmacije ne smiju koristiti kao zamjena za liječenje, već samo kao komplementarna terapija za potporu procesu ozdravljenja i poboljšanje kvalitete života. Evo nekoliko tehnika koje oboljele osobe mogu prakticirati: Rad s ogledalom: stanite ispred ogledala, pogledajte se u oči i naglas ponavljajte pozitivne afirmacije poput: “Ja sam jak/jaka i sposoban/sposobna.”; “Ja sam borac.”; “Okružen/okružena sam ljubavlju i podrškom.” Vođenje dnevnika: zapišite dnevne afirmacije u dnevnik, fokusirajte se na sadašnji trenutak i vizualizirajte pozitivan ishod. Na primjer: “Iscjeljujem se svaki dan.”; “Vjerujem u sposobnost svoga tijela da se izliječi.; “Zahvalan/zahvalna sam na ljubavi i brizi koje primam.” Meditacija: koristite vođenu meditaciju ili vježbe svjesnosti kako biste njegovali osjećaj smirenosti i unutarnjeg mira, omogućujući umu da se usredotoči na pozitivne misli i emocije. Osnažujuće afirmacije posebno skrojene za pacijente oboljele od karcinoma: “Jak/jaka sam i sposoban/sposobna prevladati svaki izazov.” – potiče osjećaj snage i otpornosti; “Vjerujem u sposobnost svoga tijela da se samo izliječi i obnovi.” – potiče pozitivan način razmišljanja prema prirodnim sposobnostima iscjeljivanja tijela; “Okružen/okružena sam ljubavlju i podrškom.” – jača osjećaj zajedništva i pripadnosti; “Zahvalan/zahvalna sam za svaki dan i prilike koje donosi.” – potiče osjećaj zahvalnosti i sabranosti; “Vrijedan/vrijedna sam ljubavi, radosti i sreće.” – promiče samoprihvaćanje, ljubav prema sebi i samopoštovanje; “Odlučio/odlučila sam se usredotočiti na pozitivnost i otpustiti negativnost.” – potiče osobnu slobodu izbora i kontrolu nad vlastitim mislima i emocijama; Navest ćemo još nekoliko praktičnih koraka, kao pomoć oboljelima od raka da osmisle vlastiti dnevni ritual afirmacije. Odaberite afirmacije koje odjekuju: važno je odabrati afirmacije koje se povezuju s pojedincem na osobnoj razini. Pacijenti mogu izraditi vlastite afirmacije na temelju svojih specifičnih ciljeva ili težnji, ili birati između osnažujućih afirmacija za oboljele od raka koje smo naveli u ovom članku. Dosljedno ponavljajte afirmacije: dosljednost je ključna za integraciju afirmacija u dnevne rutine. Pacijenti bi svoje afirmacije trebali ponoviti nekoliko puta dnevno, bilo ujutro ili prije spavanja, pa čak i tijekom pauza u liječenju. Vizualizirajte i osjetite afirmacije: osim ponavljanja afirmacija, bitno je vizualizirati i osjetiti stvarnost njihovog pozitivnog utjecaja. Pacijenti bi se trebali pokušati povezati s emocijama koje osjećaju dok ponavljaju afirmacije. Zapišite afirmacije: zapisivanje afirmacija može vam pomoći da ih lakše upamtite, a može vam poslužiti i kao vizualni podsjetnik tijekom dana, posebno u trenucima kada se ne osjećate najbolje. Uključite afirmacije u svakodnevnu rutinu: pacijenti bi trebali razmotriti uključivanje afirmacija u aktivnosti koje redovito obavljaju, kao što su vježbanje, meditacija ili čak kućanski poslovi. Kad uključite afirmacije u svoje svakodnevne aktivnosti učinit ćete ih dijelom svoje rutine. Brojna znanstvena istraživanja ukazala su na pozitivan učinak afirmacija na psihološku i fiziološku dobrobit pacijenata oboljelih od raka. Studija objavljena u Journal of Consulting and Clinical Psychology otkrila je da su pacijentice s rakom dojke koje su prakticirale pozitivan samogovor i afirmacije imale značajno smanjenu depresiju i anksioznost, u usporedbi s onima koje nisu koristile te tehnike. Druga studija, objavljena u Journal of Psychosocial Oncology, pokazala je da pacijenti koji uključe afirmacije u svoju svakodnevnu rutinu imaju višu razinu nade i optimizma. Nadalje, pregled nekoliko studija objavljenih u časopisu Integrative Cancer Therapies otkrio je da pozitivne tvrdnje mogu pozitivno utjecati na fiziološke ishode kao što su krvni tlak, razina kortizola i funkcija imunološkog sustava. Zaključno, uključivanje afirmacija u liječenje karcinoma može pružiti pacijentima priliku da razviju pozitivniji način razmišljanja, poboljšaju cjelokupno blagostanje te svoje opće dobro u teškim vremenima. Maja Vukoja, dr. med., spec. psihijatar, rođena je 1980. u Zagrebu gdje je diplomirala na Medicinskom fakultetu te završila specijalizaciju iz psihijatrije, a 2020. i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Radi u KBC-u Zagreb (Rebro), u Dnevnoj bolnici za afektivne poremećaje, u sklopu koje vodi i grupne psihoterapije. Volonterski je suradnik časopisa „Osmijeh“ u kojem piše o obiteljskoj problematici i poteškoćama u psihološkom razvoju djece. Od osnovne škole aktivno se bavi književnošću i glazbom. Podržava liječenje kroz razne pravce umjetnosti: art terapiju i pet terapiju (terapija uz pomoć životinja). S Udrugom NISMO SAME surađuje od 2017. godine. Tekst preuzet sa nismosame.com; priredio SL

Predavanje: Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima, Krk, 29.05.2024.

30. svibnja 2024.30. svibnja 2024.admin

Predavanje-Dobrinj : Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima

14. prosinca 2023.14. prosinca 2023.admin

PREDAVANJE: PSIHOSODIJALNA POMOĆ I PODRĆA ŽENAMA OPERIRANIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA

12. prosinca 2023.12. prosinca 2023.admin1 komentar

AUTOGENI TRENING

19. rujna 2023.12. listopada 2023.admin

HOME VIJESTI PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE AUTOGENI TRENING Radionica “Autogeni trening” pod vodstvom Lidije Jukić, mag.psych. na kojoj su predstavljene tehnike duboke relaksacije koje nam pomaže pri nošenju sa stresom i svakodnevnim životnim izazovima počela je 18.09. u Udruzi “NADA” Što je to autogeni trening Autogeni trening je postupak relaksacije u kojem se usredotočenjem pozornosti na tijelo i tjelesne senzacije postiže stanje opuštenosti tijela i psihe koje povoljno djeluje na mentalno i fizičko zdravlje. Postupak je u medicinu uveo njemački liječnik i psihijatar J. H. Shulz. Osnovni učinak vježbanja autogenog treninga je smanjivanje i otklanjanje tjeskobe. Učinkovitost metode potvrđena je tijekom dugogodišnje primjene u medicini kod različitih psihičkih i tjelesnih poremećaja kao i kod osoba u stres Nešto više o autogenom treningu možete pročitati ovdje: Autogeni trening za samopomoć u savladavanju negativnih posljedica stresa i u kontroli tjeskobe Lidija Jukić mag. psych. RADIONICA AUTOGENI TRENING 10.listopada 2023. RADIONICA AUTOGENI TRENING 18.rujna 2023.

Predavanje u Matuljima: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima”

3. srpnja 2023.3. srpnja 2023.admin

HOME VIJESTI PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE Predavanje u Općini Matulji: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima” Sanja Hajdinjak, psihoterapeut i članice Udruge NADA Rijeka Udruga žena operiranih dojki NADA Rijeka, u suradnji sa Općinom Matulji i Sanjom Hajdinjak, organizirala je u 18,00 sati 29.06.2023. godine u Vijećnici predavanje: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima”. Osim kroz institucije zdravstvenog sustava psihološka podrška može se pružati i kroz organizacije civilnog društva koje okupljaju pacijente s malignom bolešću u cilju davanja psihološke podrške. Kao primjer dobre prakse navodimo i djelovanje Udruge NADA Rijeka koja djeluje u Rijeci od 1996.godine i , uz volontersku pomoć stručnog medicinskog kadra, pruža stručnu psihološku pomoć oboljelim ženama i njihovim obiteljima. Udruga predstavlja važnu kariku i u prevenciji. Udruga NADA je mjesto na kojem žena pronalazi iskustva drugih pacijentica integrirana sa znanjima stručnjaka. To je mjesto na kojem će dobiti odgovore na mnoga pitanja, upoznati druge žene i moći u sigurnom okruženju razgovarati o svemu. Članovi obitelji mogu se javiti i naučiti kako biti najbolja podrška bolesnici. Iznimno je važno da je obiteljsko okruženje podržavajuće, da drugi članovi preuzmu na sebe neke uloge i obveze. Oni se ponekad i sami teško nose sa situacijom i potrebna im je poduka, ali i osobna psihološka podrška kako bi se lakše nosili s bolešću bliske osobe kroz sve faze liječenja.

Sustavna psihološka i psihosocijalna podrška ženama oboljelima od raka dojke

2. srpnja 2023.10. rujna 2024.admin

HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBILJEŽAVANJE OBLJETNICA Sustavna psihološka i psihosocijalna podrška ženama oboljelima od raka dojke Ljiljana Vukota /Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU/ Lana Mužinić /Klinika za psihijatriju Zdravstvenog veleučilišta, Klinička bolnica Dubrava/ Uvod Rak dojke više se ne smatra jednom bolešću, već grupom bolesti koje se razlikuju po molekularnom subti-pu, rizičnim faktorima, kliničkim značajkama i odgovorom na tretman. Prema podacima koje navodi American Cancer Society, Surveillance and Health Services Research, vidi se da je za 2013. očekivan broj od 232 340 novih bolesnica s invazivnim karcinomom dojke te 64 640 slučajeva karcinoma koji nije invazivan (tzv. in situ oblici). Također se iste godine očekivalo oko 2240 novodijagnosticiranih slučajeva raka dojke kod muškaraca. Prema epidemiološkim podacima za posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj godišnje od raka oboli više od 20 000 osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Registar za rak, ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (šifre C00-C97 MKb, bez raka kože – š. C44) bio je 20 664, i to 11 219 muškaraca i 9445 žena. Gledano unutar oba spola za 2012., žene oboljele od raka dojke najbrojnija su skupina oboljela od raka (2227), a slijede muškarci oboljeli od raka traheje, bronha i pluća (2046) (Slika 1. Najčešća sijela raka u Hrvatskoj prema spolu u 2012. godini). Dijagnoza i liječenje raka dojke izaziva emocionalnu tra-umu i istovremeno tjelesne smetnje. Emocionalna tra-uma dovodi do povećanog osjećaja ranjivosti, gubitka kontrole i neizvjesnosti. Kirurško, kemoterapijsko, radioterapijsko i hormonsko liječenje uzrokuje veliki broj tjelesnih i endokrinoloških simptoma. Važno je iden-tificirati potrebe pacijentica radi pružanja adekvatne psihijatrijsko-psihološke podrške, tretmana i liječenja, u što je potrebno uključiti i bliske rođake i zdravstvene profesionalce. Stoga je u okviru smjernica za onkopla-stično liječenje bilo potrebno razviti i psihijatrijsko-psi-hološki pristup i protokol tretmana pacijentica s rakom dojke. Veliki broj žena s emocionalnim distresom pokazuje potrebu psihološkog savjetovanja i podrške u ranim fazama bolesti, a i tijekom kasnijih faza bolesti. Psi-hijatrijski poremećaji povezani su s kvalitetom života bolesnica. Žene s uznapredovanim rakom dojke imaju visoku stopu psihijatrijskih i psiholoških poremećaja, čime je narušena kvaliteta života. Kliničari moraju pratiti psihološku prilagodbu kao dio opsežnog biopsihosocijalnog pristupa u liječenju bolesnica s rakom dojke. U nastavku teksta prikazat će se psihički poremećaji pri-sutni kod bolesnica s karcinomom dojke, djelovanje stresa na njihov razvoj te važnost davanja psihološke i psi-hosocijalne podrške, kao i oblici pružanja takve pomoći. Psihičke teškoće kod suočavanja s dijagnozom i tijekom liječenja Objašnjavajući modifikaciju modela stres – bolest – vulnerabilnost koja je adaptirana za potrebe bolesnika oboljelih od karcinoma autori Kornbliht i suradnici na-vode da su karcinom i liječenje definirani kao stresori, a pacijentova adaptacija kao ishod. Svojim su istraživanjem utvrdili da stresni životni događaji i socijalna podrška neovisno i značajno utječu na emocionalno stanje pacijenata, a razina socijalne podrške mora biti visoka da smanji ozbiljni psihološki distres pacijenata koji boluju od maligne bolesti. Nesporno je da svi teško oboljeli, a posebno oboljeli od raka, dijele mnoge zajedničke teškoće, a u ovom se tekstu referiramo na žene oboljele od raka dojke. U trenutku dijagnoze svaka žena proživljava duboki psihološki distres koji obilježavaju teške emocije i brojna pitanja. Iskustva su koja se opisuju kao traumatska dijagnoza sama po sebi, osjećaji nesigurnosti, strah povezan s operativnim zahvatima i dr. S obzirom na psihološki distres, može se javiti akutna stresna reakcija, poremećaj prilagodbe ili drugi komorbidni poremećaj kod osoba koje imaju rak dojke. Najčešće se kao prvi odgovor kod oboljelih javlja strah od smrti, osobito od patnje i bolnog umiranja. Uvažava-jući mnoge razlike, često se susreće osjećaj bespomoćnosti, gubitka kontrole, strah za obitelj i manjak socijalne podrške. Obitelj također biva duboko pogođena dijagnozom, čak i na egzistencijalnoj razini, a ovisno o odnosima i komunikaciji, bolest može dovesti do čvršćeg povezivanja, ali i raspada. Teškoće s kojima se suočavaju članovi obitelji i njegovatelji osobito dolaze do izražaja u palijativnoj fazi. Kod bolesnica s recidivom bolesti uočavaju se značajne poteškoće na emocionalnom, fizičkom i funkcionalnom planu. Socijalna podrška i obiteljska podrška imaju pozitivan učinak na kvalitetu života, dok simptomi distresa, zabrinutosti, beznađa i negativnog pogleda na bolest imaju negativne učinke. Ženama s recidivom bolesti potrebno je pružiti podršku i programe koji uključuju članove obitelji, kako bi se što bolje nosili s posljedicama bolesti. Odgovori na malignu bolest mogu biti različiti: depresivni, projektivni i negirajući, ali među njima su brojna preklapanja i nijanse11. Teškoće suočavanja s dijagnozom raka nadmašuje jedino suočavanje s recidivom, osobito ako je riječ o metastatskom raku koji se može liječiti, ali ne i izliječiti. Spoznaja izvjesnosti smrti teška je za bolesnicu i za obitelj. Integracija bolesti u svakodnevni život, prihvaćanje, odnosno vrijeme prilagodbe, razdoblje je u kojem se izmjenjuju psihička stanja u kojima mogu dominirati negacija, ljutnja, napuštenost, depresija i slična stanja. Kao reakcija na stres u slučaju otkrivanja, a i tijekom liječenja maligne bolesti mogu se javiti određeni mehanizmi obrane kod pacijenta, poput racionalizacije, izbjegavanja, negacije i potiskivanja. Tako su autori Perry, Metzger i Sigal u svojem istraživanju kod bolesnica s karcinomom dojke, a koje su ujedno i majke, za razliku od kontrolne skupine majki koje nemaju karcinom, utvrdili češće postojanje negacije, idealizacije, premještanja, izolacije afekta i splitinga te rjeđe korištenje altruizmom, anticipacijom i intelektualizacijom. Obrambeno funkcioniranje kod bolesnica koje su majke može također uzrokovati sekundarne efekte na funkcioniranje djeteta. Kao reakcija na spoznaju bolesti i tijekom kasnijih faza bolesti raka dojke mogu se javiti anksioznost, poreme-ćaj prilagodbe, depresija i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), ostali anksiozni poremećaji te seksualni i kognitivni poremećaji.

PREDAVANJE U GRADU KRKU: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima”

12. lipnja 2023.12. lipnja 2023.admin

HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE Predavanje u Gradu Krku: “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima” Udruga žena operiranih dojki Nada-Rijeka u suradnji sa Gradom Krkom organizirala je predavanje na temu “Psihosocijalna pomoć i podrška ženama oboljelima od raka dojke i njihovim obiteljima”. Predavanje je održala Sandra Anđelić, univ.spec.clinl. Psych u Maloj vijećnici Grada Krka, u petak 09. 06.2023. godine sa početkom u 16,00 sati. Pored ostalih predavanju su prisustvovali i Miranda Zakarija, predsjednica Udruge Nada-Rijeka i Tonka Glažar, potpredsjednica.

OBILJEŽAVANJE TJEDNA CRVENOG KRIŽA

18. svibnja 2023.18. svibnja 2023.admin

HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT OBILJEŽAVANJE TJEDNA CRVENOG KRIŽA Stanislava Laginje, prim.med.spec.dermatologije Povodom obilježavanja Tjedna Crvenog križa predstavnice Udruge Nada prisustvovale su predavanju na temu “Rehabilitacija limfedema” pod vodstvom Stanislave Laginje, prim.med.spec.dermatologije i predavanju ” Dobro je biti u grupi” pod vodstvom dr.sc.Sanje Katalinić , dr.med.spec.psihijatrije dr.sc.Sanja Katalinić , dr.med.spec.psihijatrije

Kategorija: PSIHOSOCIJALNA POMOĆ