Pojam STRES odnosi se na psihičko (unutarnje) stanje, doživljaj negativnog pritiska koji ljudi iskuse u životu. STRESOR je objektivan (vanjski) događaj za koji procjenjujemo da ugrožava nas ili nešto nama važno. STRES se javlja u situaciji kada postoji nesklad između zahtjeva koje okolina postavlja pred pojedinca i njegovih mogućnosti reagiranja na te zahtjeve. Osjećaj gubitka kontrole i nemogućnosti reagiranja čine da situaciju procjenjujemo stresnom. Određena količina stresa ipak je potrebna za svakodnevno funkcioniranje i može izazvati uzbuđenje ili predstavljati poticaj, može nas oraspoložiti i povećati našu učinkovitost. Međutim, i premalo stresa može biti stresno.

Naš je um stalno zaposlen tumačenjem događaja oko nas pa tako ovisi i o našem tumačenju hoćemo li neki događaj procijeniti kao uznemirujući, neuobičajen, važan ili nevažan, odnosno stresan. Stoga je moguće da isti događaj u različitim okolnostima ili razdobljima našeg života bude za nas manje ili više stresan. I pozitivni i negativni događaju mogu biti stresni, kao npr. vjenčanje, rođenje djeteta, novi posao ili gubitak posla, razvod, smrt člana obitelji, preseljenje, bolest.
Kada neki događaj protumačimo kao uznemirujući, tada i naše tijelo reagira i potaknuto je na akciju borbe ili bijega. Tada smo pod utjecajem iznenadnog naleta adrenalina. Ako se ovakve situacije događaju više puta dnevno i svaki dan, naše tijelo ne dobiva priliku za smirenje i vraćanje u ravnotežu. Tjelesni sustav tada reagira rastom krvnog tlaka, otežanom probavom, padom imuniteta. Stres postaje problem kada je dugotrajan jer kronični stres može dovesti do razvoja različitih bolesti.

Bolesti, a posebno onkološke, također mogu biti izrazito stresni događaji zbog više razloga. Neizvjesnost dijagnoze, način na koji je pacijentu saopćena dijagnoza, dugotrajno liječenje, neugodne posljedice liječenja, tjelesna slabost, dugotrajno čekanje terapije na bolničkim hodnicima, neprikladna komunikacija medicinskog osoblja, prikladnost i uređenje prostora u kojem se provodi liječenje, dugotrajno bolovanje, promjena načina života, financijska neizvjesnost, suočavanje članova obitelji s bolešću, a posebno djece, neprikladne reakcije okoline, stalne kontrole, gubitak socijalne podrške, promjene na tijelu, sve su ovo situacije koje mogu predstavljati izvore stresa tijekom i nakon liječenja

Obrana od stresa

Dobra je vijest da možemo utjecati na način kako reagiramo i kako doživljavamo stresnu okolinu i događaje. Brigom za fizičko zdravlje i mentalnim vježbama možemo utjecati i na naše tijelo.

Kako bismo se zaštitili od stresa, potrebno je razumjeti i analizirati koji nam događaji izazivaju stres.

Stres možemo prepoznati opažajući reakcije tijela. Imunološki sustav može biti pogođen pa postajemo manje otporni na infekcije, javljaju se alergijske reakcije, izbija herpes. U području disanja javljaju se grlobolja, bronhitis, problemi sa sinusima. Postajemo drhtavi, umorni, napeti, javljaju se pretjerano znojenje, nemir, migrene, nesanica. Različite probavne smetnje, ubrzan rad srca, visoki krvni tlak, bol u prsima, vrtoglavica, nesvjestica, srčani udar. Ukočenost u mišićima, ramenima, vratu, bol u leđima. Može biti pogođen hormonalni sustav, pa se javljaju PMS, neredovite menstruacije, problemi sa spolnim nagonom. Na koži se mogu javiti ekcem, urtikarija, psorijaza, dermatitis, opadanje kose.

Stres utječe i na promjene u ponašanju, pa neke osobe burno reagiraju, potaju perfekcionisti, osjetljivi na kritiku, neki se osamljuju, izbjegavaju aktivnosti, traže utjehu u alkoholu, imaju potrebu za plačem.

Kada opazimo da smo pod stresom i uznemireni, za opuštanje napetosti može pomoći usredotočenje na disanje, skretanje pažnje na drugu aktivnost, humor, boravak u prirodi, hodanje i bilo koji oblik tjelesne aktivnosti (bilo koji oblik vježbanja, od vježbi koje pomažu usredotočenju poput joge, qi gonga, tai chia, do trčanja, aerobika), masaža, samomasaža, bavljenjem hobijima koji opuštaju, molitva, meditacija, vježbe vizualizacije, predviđanje pozitivnih ishoda, slušanje umirujuće glazbe, uzgajanje bilja, druženje u opuštenoj atmosferi, bavljenje životinjama, ugodna i umirujuća atmosfera i okruženje bez buke.

Potrebno je osigurati dovoljno tekućine, i to vode, kao i izbjegavati nezdravu hranu (masnu, prženu), slatko, alkohol. Potrebno je jesti u miru i polako. Potrebno je osigurati dovoljno sna i mirno okruženje za spavanje.

Onkološkim pacijentima za nošenje sa stresom uzrokovanim dijagnozom, liječenjem i njegovim posljedicama može koristiti prikupljanje potrebnih informacija jer poznatost situacije i jasnoća mogu doprinijeti smanjenju nelagode i straha te osjećaju veće kontrole. Pomoć i podrška prijatelja i članova obitelji mogu umanjiti stres izazvan promijenjenim životnim okolnostima i fizičkom slabošću, a pratnja bliskih osoba može pomoći u nošenju sa stresom prilikom razgovora s liječnicima. Razgovor s bliskim osobama ili drugim pacijentima može pomoći kao oblik rasterećenja i prilika za komunikaciju o strahovima i brigama. Međutim, nekim osobama upravo komunikacija s drugima tijekom liječenja može biti izvor stresa, posebno ako reagiraju na neprimjeren način i ne doprinose uspostavi mira i ravnoteže kod pacijenta nego ga naprotiv još više prestraše i uznemire svojim reakcijama, strahovima i brigama. Nekim onkološkim pacijentima osamljivanje i svjestan izbor osoba s kojima će se družiti predstavljaju najbolji način da se nose sa stresom uzrokovanim liječenjem.

Za onkološke pacijente tijekom liječenja i za uspješno nošenje s liječenjem poželjno je osigurati pozitivno, ugodno i mirno ozračje, sa što manje stresa. Asertivnom komunikacijom onkološki pacijenti imaju puno pravo za sebe tražiti okruženje i oblike socijalne podrške koji će im osigurati onakvo raspoloženje i atmosferu koja će najviše doprinijeti njihovom fizičkom i mentalnom dobrostanju te oporavku.