Kategorija: ZDRAV ŽIVOT

HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE Hodanje održava u formi i organizam i um: Šetnja od 40 minuta može sagorjeti više masti nego trčanje Šetnja od najmanje trideset minuta žustrim tempom oslobađa endorfin i serotonin, nužne za borbu protiv kortizola, hormona stresa Hodanje je ne samo dobra svakodnevna navika održavanja tijela i uma aktivnim i mladim, već i način putovanja jer vam omogućuje da svijet vidite iz druge perspektive, ali i novim očima otkrijete ono što vam je najbliže. Ono je, iznad svega, čovjekova potreba koja ga vraća svojoj prirodi predaka. Nadalje, hodanje je najjednostavnija tjelesna aktivnost koja zahtijeva samo volju i upornost. Konačno, brojna znanstvena istraživanja pokazuju koliko je hodanje dobro za zdravlje i u kolikoj mjeri pomaže održati naš organizam, ali i um, u formi. Šetanje je najlakši i najprirodniji način za one koji žele smršavjeti. Za dobar svakodnevni trening dovoljno je 10.000 koraka, što nije toliko mnogo i nedostižno koliko možda mislite. Već samo obavljajući kućne poslove, uključujući hodanje stepenicama u zgradi ili odlazak u šoping, radimo od 4.000 do 6.000 dnevnih koraka, dakle nije nemoguće doći do 10 tisuća. Možda će vam se činiti čudnim, ali brza šetnja od najmanje 40 minuta može sagorjeti više masti nego trčanje. Tijekom trčanja su otkucaji srca visoki i dovode do sagorijevanja uglavnom šećera, dok su tijekom hodanja otkucaji niži, pa tijelo koristi masti kao gorivo. Ipak zapamtite da je za istu jedinicu vremena potrošnja kalorija i dalje veća u trčanju nego u hodanju. Dakle, duži brzi hod dobra je alternativa kratkom trčanju. Hodanje jača imunitet Hodanje potiče proizvodnju hormona inzulina koji metabolizira šećere i sprečava dijabetes. Nekoliko istraživanja potvrđuje da brzi hod smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 udvostručujući porast osjetljivosti na inzulin, čak i kod genetski predisponiranih pojedinaca. Osim toga, hodanje potiče cirkulaciju i pomaže drenaži, čime se sprečava zadržavanje vode u organizmu. Zajedno s plivanjem, hodanje je zapravo jedina tjelesna aktivnost koja se bori protiv celulita, toliko omraženog kod žena. Brzo ili nordijsko hodanje razvija srčane sposobnosti i poboljšava cirkulaciju krvi dopuštajući aktiviranje imunološkog sustava u cijelom tijelu. Usto, hodanje pretvara mentalni umor u fizički umor, smanjujući razinu stresa i poboljšavajući kvalitetu sna. Kad ste odmorni, mozak izlučuje više hormona potrebnih za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava. Tako hodanje pomaže da se u manjoj mjeri razbolite i sprječava sezonske bolesti. Šetnja od najmanje trideset minuta žustrim tempom oslobađa endorfin i serotonin, nužne za borbu protiv kortizola, hormona stresa. Hodanje također pomaže anksioznijim ljudima da se oslobode od stresa i opuste, a onima koji su smireniji, da se osjećaju dinamičnije. Tako hodanje pomaže u borbi protiv stresa i depresije i poboljšava raspoloženje. Ako možete, odaberite gradski park, otvoreni krajolik, šetnju planinama ili pored mora jer je, očito, idealna šetnja usred prirode.Hodanje potiče mineralizaciju kostiju, sprječava i suzbija osteoporozu i sve one koštane bolesti koje se javljaju tijekom godina. Provesti najmanje 30 minuta hodajući, četiri do pet puta tjedno, ima blagotvoran učinak na kosti jer kada stojimo, težina opterećuje kostur, a pokret određuje kontrakciju mišića koja utječe na obnavljanje skeleta, pogodujući većoj gustoći kostiju. Zato je, posebno za starije osobe, važno hodati. Hodanje vodi do kreativnog razmišljanja Još jedan od razloga zbog kojeg je hodanje izvrsno jest činjenica da brzo hodanje ubrzava rad srca tako da ga podvrgavate izvrsnoj vježbi koja poboljšava njegov daljnji rad. Dakle, hodanje je dobro za srce i, poput drugih fizičkih aktivnosti, pomaže u regulaciji kolesterola, smanjujući tako rizik od srčanog udara. Odlično je i protiv bolova u leđima. Ponekad vam nisu potrebni dugi tretmani fizioterapije ili skupe masaže, već jednostavna šetnja kako biste se suprotstavili dosadnim bolovima u leđima i bolovima u mišićima. Posebno za one koji vode sjedeći način života ili zauzimaju pogrešne položaje zbog posla ili učenja, šetnja od sat vremena najmanje tri puta tjedno pomaže u smanjenju bolova u leđima i napetosti mišića. Oni koji hodaju žustrim tempom živjeli bi duže od onih koji imaju sporiji tempo, bez obzira na težinu. Prvi put je dokazana povezanost između brzine hodanja i životnog vijeka, a za to je zaslužno istraživanje koje su proveli istraživači Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) Leicester biomedicinskog istraživačkog centra. Hodanje je, također, dobro za mozak. Odvajajući um od učenja i rada, mozak se može opustiti i pripremiti za sljedeće aktivnosti. Nadalje, hodanje, bez obzira bilo to na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, potiče sposobnost kreativnog razmišljanja u prosjeku 60 posto više nego kad sjedite. Nekoliko znanstvenih istraživanja pokazalo je da se prilikom hodanja sposobnost pronalaska više odgovora na ono što vas muči i na niz pitanja koja se nameću praktično udvostručuje. To bi se moglo pripisati učinku većeg dotoka kisika kojem pogoduje aerobna aktivnost, poput hodanja. Ustvari, mnogi ljudi tvrde da su dobili najbolje ideje upravo hodajući. Osim toga, hodanje stimuliranjem kardiorespiratornih funkcija povećava dotok krvi u mozak i posljedično poboljšava moždane funkcije poput pamćenja i kognitivnih aktivnosti. Izvor: Novi List, 18. lipanj 2020 Autor: Šarlota Brnčić Priredio za web: SL

10 SAVJETA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT Jednom kad počnete brinuti o sebi onako kako biste brinuli o osobi koju volite, sve će doći na svoje mjesto. HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE KONTAKT Facebook Ne kažu uzalud kako bolestan čovjek ima samo jednu želju, a zdrav – tisuću. No, živjeti zdravo ne bismo trebali početi tek kad nam se naruši zdravlje… Ako bi se po nečemu trebalo pamtiti 21. stoljeće, onda je to svakako globalni trend usvajanja zdravih navika. Naime, kada bismo bolje pogledali što se događalo posljednjih desetak godina, sigurno bi na samom vrhu ljestvice bile aktivnosti poput trčanja i joge, nove prehrambene navike koje promoviraju uravnoteženu prehranu, ne preskakanje doručka, jelovnike sa što više voća, povrća, ribe i zdravih masnoća. Tako je to bilo nekad Također, pušenje je postalo totalno “out”, ali ne u smislu da nije u trendu, već u puno dubljem i smislenijem značenju – ljudi su osvijestili kako je ono štetno, skraćuje život i uzrokuje niz po život opasnih bolesti. Usvajanjem dobrih navika poput svakodnevnog kretanja i uravnotežene prehrane te izbacivanjem loših navika, poput pušenja, može napraviti veliki iskorak za svoje zdravlje. I dok se nekad voda pila uglavnom uz kavu, a hladnjaci su nam bili pretrpani bezalkoholnim i alkoholnim gaziranim napicima, danas je gotovo nemoguće ne sresti osobu koja u ruci nema bočicu vode… Sve su to stvari koje ukazuju kako se polako mijenjamo na bolje. Rastemo. Brinemo. Razmišljamo. Što možemo učiniti Ipak, još uvijek je važno isticati koliko male svakodnevne promijene mogu utjecati kako na našu sreću, tako i na naše zdravlje. 1 redovito vježbajte Nije tajna da bismo svi bili zdraviji i vitalniji da redovito vježbamo. Pored toga smanjili bismo rizik od kardio-vaskularnih bolesti, osnažili kosti i mišiće, liniju držali vitkom, a imali bismo i više energije te bismo bili bolje raspoloženi… 2 hranite se uravnoteženo Svaki dan možemo naučiti nešto novo od drugih, a osobito kad je riječ o prehrani. Istraživanja su pokazala da tradicionalna mediteranska prehrana smanjuje rizik za bolesti srca i da osobe koje se hrane na mediteranski način imaju manji rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i smrti povezanih sa srčanim problemima. Mediteranska prehrana također je povezana sa smanjenom učestalošću raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Žene koje jedu mediteransku prehranu obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem i orašastim plodovima smanjuju rizik od raka dojke. Ova prehrana podrazumijeva raznolikost, čim više voća, povrća, maslinovog ulja (s omega 3 masnim kiselinama za promicanje dugovječnosti), ribe i cjelovitih žitarica, uz malu potrošnju pržene hrane, crvenog mesa i prerađevina. Prateći ovu vrstu prehrane brzo ćete se početi osjećati zdravijim i sretnijim. 3 pazite na dovoljan unos proteina Nutricionisti su jednoglasni, za zdrav i kvalitetniji život potrebna je pravilna i uravnotežena prehrana s preporučljivim unosom proteina i redovnom fizičkom aktivnošću. To znači da bi u svakom našem obroku udio proteina treba biti od 20 do 30 %. Prirodni i dobri izvori proteina odnosno esencijalnih aminokiselina koje tijelo ne može samo proizvesti, a neophodno ih treba su: mlijeko i mliječni proizvodi, posebno quark (kvark) i svježi posni sir; piletinu; krto meso; riba; jaja; prirodni proizvodi dodatno obogaćeni proteinima tzv. funkcionalni proizvodi. Ako živimo zdravo i vježbamo, našim stanicama, prije svega mišićima, neophodni su proteini kako bi ih nahranili i osigurali oporavak, održavanje ili jačanje mišićne mase. 4 pijte dovoljno vode Sastavni dio zdrave prehrane je i dostatna hidracija, neophodna za normalno funkcioniranje organizma i sprječavanje dehidracije koja nije bezopasna, kako neki misle. Naime, i u uputama Svjetske kardiološke federacije, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti nema dileme – preporuka je piti vodu! Nedovoljan unos tekućine uzrokuje manjak koncentracije, nemir, slabost i depresiju. Čak i manji nedostatak tekućine, kojeg ne morate uopće biti svjesni, može izazvati glavobolju, pospanost i umor… Dnevno treba popiti 0,3 dl vode na svaki kilogram tjelesne mase što je od 1,5 do 2,5 litre vode dnevno . 5 prestanite pušiti I točka. 6 spavajte dovoljno Sigurno znate da ćete zbog nedovoljne količine kvalitetnog sna biti umorni i nezadovoljni i imat ćete osjećaj da proživljavate dan kao da ste u magli, a nedovoljan broj sati sna ima mnogo negativnih učinaka i na zdravlje: povećava rizik za razvoj dijabetesa, depresije, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i za debljanje. Iz tog razloga vrlo je važno usvojiti rutinu spavanja – ne jesti tešku hranu prije odlaska na počinak, provjetriti spavaću sobu, utišati mobitel, isključiti televiziju i radio te na počinak otići uvijek u isto vrijeme. 7 družite se Prijatelji i obitelj, odnosno vrijeme provedeno s njima u ugodnom druženju, hrana su za dušu. Ti trenuci vrijede kao terapija, pa si ih priuštite čim češće i što duže. Jasno vam je kako ne živimo da bismo radili, već radimo kako bismo živjeli, zar ne!? 8 smijte se čim više Smijeh je ljekovit. On povezuje naš um, tijelo i duh i vraća ih u ravnotežu, donoseći radost nama i drugima oko nas. Ublažava, pa čak i uklanja bol jer se prilikom smijanja izlučuju hormoni sreće: endorfin i serotonin, koji ujedno smanjuju razinu hormona stresa (kortizola i epinefrina). Smijeh, dakle, podiže razinu energije i zadovoljstva te je zbog toga nevjerojatno učinkovit kod mnogih problema svakodnevice poput napetosti, uznemirenosti i tjeskobe uslijed stresa, ljubavnih problema, tuge ili ljutnje. ‘Smijeh je jedna od najozbiljnijih stvari’, kako je rekao njemački književnik Wilhelm Raabe. Shvatite to ozbiljno, priuštite si ga češće! 9 izbjegavajte stres Koliko je čest i opasan možda najbolje govori činjenica da ga već i stručnjaci nazivaju bolešću 21. stoljeća. Iako kratkotrajan stres, kao prirodna reakcija tijela djeluje stimulirajuće, dugotrajna izloženost stresu može izazvati niz zdravstvenih tegoba i bolesti opasnih po živo, jer “pod njime” pate živčani, srčani i krvožilni sustav, potkožno, masno i mišićna tkiva, srce, pa i koža. Kako biste ga ublažili, pa čak i izbjegli možete: slušati omiljenu glazbu čitati šetati i boraviti u prirodi nabaviti kućnog ljubimca provoditi vrijeme s ljudima koji su vam dragi baviti se sportom 10 mislite pozitivno Ako mislimo pozitivno,

Iskušajte jednu zdravu naviku svaki dan u tjednu Zdrav život uključuje i zdrave navike, a na vama je da pokušate uvrstiti po jednu u svaki dan u tjednu Umjesto da pokušavate poboljšati cijeli život odjednom, radije se fokusirajte na jednu jednostavnu promjenu svaki dan koja će vam pomoći da postanete opušteniji i da živite zdravije. Jeste li i vi jedna od onih osoba kojoj su riječi „od ponedjeljka ću…“ česte u vokabularu? Tjedan startate s najboljim namjerama ali onda život uplete svoje prste. Stres, manjak vremena, gomila obaveza i dužnosti, nezadovoljstvo odnosima i drugi životni segmenti pomrse vaš naum pa lako zaboravite isplaniranu poslijepodnevnu šetnju s posla do kuće, salatu zamijenite „brzom“ hranom, o osmosatnom snu možete samo sanjati, jednako kao i o opuštajućim ritualima za odmor duha i tijela. Ovo što slijedi možda jesu naoko mali rituali, ali zbroj njihovih dobrobiti može donijeti velike promjene. Ne zaboravite, dokazano je da kada nešto uzastopno ponavljamo 21 dan da to postaje navika. Mi vam želimo da ih prigrlite što više i da usput osmislite neke samo svoje. Krenite već danas, koji god dan u tjednu bio PONEDJELJAK: Probudite se ranije Pod pretpostavkom da ste se za vikend uspjeli odmoriti i napuniti baterije, ponedjeljak startajte ranije nego inače. Navijete alarm svega 15 minuta ranije, a višak vremena radite bilo što zbog čega će ostatak dana proteći opuštenije. Ako ste ranoranioc, probudite se sat vremena prije. Puni sat razdvojite na tri različite aktivnosti: 20 minuta posvetite svom umu (npr. čitajte omiljenu knjigu ili rješavajte križaljke), 20 minuta tijelu (npr. njegujte kožu ili napravite vježbe istezanja) i 20 minuta duši (npr. bavite se hobijem ili osmislite odjevne kombinacije za tjedan pred vama). UTORAK: Pustite srcu da piše Prije spavanja, uz krevet pripremite olovku i notes pa nakon buđenja zapišite što god vam padne na pamet – vašu nestrukturalnu struju misli. Pišite bez preoblikovanja, prepravljanja, uljepšavanja i cenzuriranja, kao da to nikada nitko neće pročitati. Pomoću ovakve meditativne vrste dnevnika možete se bolje povezati sa samim sobom i lakše razumijeti vlastite osjećaje, misli i ponašanja. SRIJEDA: Meškoljite se Počnite se više meškoljiti i vrpoljiti dok sjedite u uredu. Lupkajte stopalima, tresite nogom u ritmu, vrtite olovku u ruci poput mažoretkinje, okrećite se na stolcu… Istraživanja pokazuju da čak i takvi sitni pokreti poboljšavaju protok krvi prema udovima. Za dodatni poticaj, ako ste u mogućnosti, pustite omiljenu glazbu. ČETVRTAK: Pojedite kockicu čokolade U popodnevnim satima, kada opazite pad energije i koncentracije, umjesto kavom počastite se kockicom crne čokolade. Idealna je ona crna, od najmanje 70 posto kakaa jer poboljšava kognitivne performanse, pamćenje i raspoloženje. PETAK: Ostanite kod kuće Umjesto druženja i izlaska, petak navečer provedite sami ili s partnerom kod kuće. Pobrinite se da tih sat-dva prođe bez ometanja. Pripremite si kupku, čitajte knjigu ili s boljom polovicom pogledajte omiljenu seriju. SUBOTA: Boravite u prirodi Želite li podići raspoloženje, otpustiti stres, smanjiti negativne osjećaje, poboljšati kreativnost i imunitet te napuniti baterije, isplanirajte izlet u prirodu. Nemate li vremena za cjelodnevni boravak u zelenoj oazi, ništa zato. Već i 20 minuta bivanja u tišini u prirodi, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in Psychology, ima opuštajuće i umirujuće učinke. NEDJELJA: Meditirajte Kako biste se pripremili za radni tjedan, iskušajte kratku meditaciju. Ako ste početnik, iskoristite najjednostavnije pomoćno sredstvo, a to je dah. Praćenje vlastitoga disanja dio je najstarijih meditacijskih tehnika i ono nas učiti prebivati u sadašnjem trenutku, što je cilj meditacije. Čak i kratke meditativne prakse koje ‘čiste’ um od misli smanjuju stres i poboljšavaju san te stimuliraju kreativnost kako biste svježiji i opušteniji zakoračili u ponedjeljak. IZVOR:

NORDIJSKO HODANJE ZA ZDRAVLJE: UTJECAJ NORDIJSKOG HODANJA NA FIZIČKO ZDRAVLJE, KVALITETU ŽIVOTA I DUHOVNO BLAGOSTANJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA Prof. dr. sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr. med., univ. mag. med., spec. javnozdravstvene medicine Naslovni redoviti profesor medicinske etike Županijski koordinator Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva Predavač prve pomoći (Hrvatski crveni križ) Voditeljica nordijskog hodanja (Hrvatski savez nordijskog hodanja) Odjel socijalne medicine, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije   Uvod Pojedinci koji se suočavaju s dijagnozom maligne bolesti često fizički nisu dovoljno aktivni, bilo iz objektivnih fizičkih razloga (proizašlih iz posljedica bolesti i medicinskih tretmana), bilo iz emotivnih ili socijalnih razloga. Brojna istraživanja govore u prilog poticanja onkoloških bolesnika na fizičku aktivnost. Posebno valja istaknuti prepoznavanje važnosti takve intervencije u svrhu promicanja zdravlja i prevencije bolesti na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kroz javnozdravstveni prioritet “Prevencija kroničnih nezaraznih bolesti kroz dob” u sklopu platforme “Zdrava županija”, nakon provedene analize stanja i determinanti, definirane su tri ciljne skupine bolesti prema kojima će biti usmjerene aktivnosti promicanja zdravlja i prevencije bolesti – kardiovaskularne bolesti, debljina (i uz nju vezan dijabetes) te maligne bolesti. Prijedlog projekta „Nordijsko hodanje za zdravlje: utjecaj nordijskog hodanja na fizičko zdravlje, kvalitetu života i duhovno blagostanje onkoloških bolesnika“ primjer je takve javnozdravstvene intervencije. Udruga  žena operiranih dojki „Nada – Rijeka“ dugogodišnji je partner Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u provedbi aktivnosti vezanih uz prevenciju i rano otkrivanje raka. Već niz godina prva subota proljeća obilježava se kao Dan narcisa – Dan borbe protiv raka dojke. Stoga su se prve aktivnosti projekta planirale upravo za ožujak 2022. godine. Dugoročni cilj ovog projekta jest prepoznavanje nordijskog hodanja kao fizičke aktivnosti koja značajno doprinosi holističkoj brizi za zdravlje onkoloških bolesnika, a kojom će se nakon provedene edukacije iz nordijskog hodanja polaznici nastaviti redovito baviti. Kratki opis projekta Ovim projektom želi se dokazati povoljan utjecaj nordijskog hodanja na fizičko zdravlje, kvalitetu života i duhovno blagostanje onkoloških bolesnika. Usvajanjem pravilne tehnike hodanja uz pomoć štapova za nordijsko hodanje kroz 10-tjedni ciklus treninga, pod vodstvom licenciranog voditelja nordijskog hodanja po INWA metodi, očekuje se: poboljšanje antropometrijskih parametara: smanjenje tjelesne težine (TT), smanjenje indeksa tjelesne mase (ITM), smanjenje opsega struka i bokova (WHR), poboljšanje vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi bolja fizička kondicija specifično kod žena operiranih od raka dojke očekuje se poboljšanje tegoba koje se javljaju kao posljedica same operacije ili daljnjih postoperativnih postupaka: smanjenje boli, povećanje snage mišića ruke i šake, povećanje opsega pokreta ramena i ruke, smanjenje otoka ruke (limfedem) samoprocjena više razine duhovnog blagostanja i kvalitete života. Članice Udruge  žena operiranih dojki „Nada – Rijeka“ predstavljaju prigodni uzorak ispitanica za potrebe ovog projekta (N=14). Kontrolnu skupinu sačinjavaju podupiruće članice koji nisu onkološki bolesnici (N=6). Projekt je trajao od ožujka do svibnja 2022. godine. Važno je istaknuti kako je projekt dobio suglasnost Etičkog povjerenstva Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a. Prije početka ciklusa treninga, kao i nakon 10 tjedana,  ispitanice i članice kontrolne skupine ispunile su set upitnika putem kojih su se prikupili sociodemografski podaci te podaci o kvaliteti života i duhovnom blagostanju onkoloških bolesnika. Također je ispitana njihova tjelesna aktivnost, kao i prehrambene navike. Provedena su opsežna antropometrijska mjerenja. Organizirana su i dva savjetovanja o prehrani. Tijekom 10 tjedana, treninzi su održavani dinamikom od dva treninga tjedno. Svaki trening sastojao se od zagrijavanja, hodanja sa štapovima za nordijsko hodanje, vježbi snage i istezanja i trajao je ukupno oko 90 min. Preliminarni rezultati jesu obećavajući i bit će publicirani u stručnim i znanstvenim časopisima te prikazani na skupovima, tribinama i radionicama. Zaključak Ključne karakteristike nordijskog hodanja kao fizičke aktivnosti u cilju promicanja zdravlja i prevencije (posljedica i/ili komplikacija) maligne bolesti očituju se u: lakoj prilagodljivosti intenziteta i ciljeva treninga individualnim potrebama implementaciji usvojenih vještina u svakodnevni život. Time se ostvaruje komponenta održivosti i osigurava osobna motiviranost za nastavak bavljenja nordijskim hodanjem i po završetku edukacije.   Zahvala             Veliku zahvalu upućujem predsjednici Udruge, gđi Mirandi Zakariji, i svim divnim ženama koje su na bilo koji način doprinijele realizaciji ovog projekta. Također, zahvaljujem se kolegicama Amiri Salibašić, bacc. physio., mag. nutr. clin., i Vlasti Lončar, mag. med. techn., na suradnji i praktičnoj pomoći u realizaciji.

VAŽNO JE BAVITI SE TJELESNOM AKTIVNOŠĆU Članice Udruge Nada znaju koliko je važno baviti se tjelesnom aktivnošću i boraviti u prirodi. Sve je to važno za prevenciju bolesti ali i za bolji oporavak nakon liječenja. U petak je dio članica bio u masliniku na Krku a neke članice na Molo longu na nordijskom hodanju.