ISKORISTILE SMO DAN – ZAŠTO JE VAŽNO KRETATI SE?
HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE OBILJEŽAVAMO ZNAČAJNE DANE I OBLJETNICE O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT STRUČNI TIM SANJA HAJDINJAK SANDRA ANĐELIĆ MAJA MARŽIĆ KATARINA ZORETIĆ KANJIR KONTAKT HOME VIJESTI O NAMA PROJEKTI PSIHOSOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA ŽENAMA OBOLJELIM OD RAKA DOJKE I NJIHOVIM OBITELJIMA VJEŽBAM S NADOM LIMFNA DRENAŽA NORDIJSKO HODANJE HUMANITARNE AKCIJE ZAJEDNO JE LAKŠE RUKE NADE PREVENCIJA I RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE PLANOVI I IZVJEŠĆA ZAHVALE OBILJEŽAVAMO ZNAČAJNE DANE I OBLJETNICE O BOLESTI INFO BRINI O SEBI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT STRUČNI TIM SANJA HAJDINJAK SANDRA ANĐELIĆ MAJA MARŽIĆ KATARINA ZORETIĆ KANJIR KONTAKT ISKORISTILE SMO DAN – ZAŠTO JE VAŽNO KRETATI SE? Rijeka, 8. studeni 2024. Osobe koje su fizički aktivne žive u prosjeku sedam godina dulje od neaktivnih i pretilih. Ono što je još bitnije jest da su tih sedam godina zdrave godine! Tjelesna aktivnost ima trenutne i dugoročne zdravstvene koristi. Aktivan život pomaže odgoditi ili spriječiti kronične bolesti i bolesti povezane sa starenjem poput dijabetesa, osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti te smanjuje rizik nekoliko vrsta karcinoma, naročito debelog crijeva. Aktivnost nam pomaže u održavanju bolje kvalitete života te se smatra jednim od najlakših načina za očuvanje zdravlja. Prednosti fizičke aktivnosti: Manji rizik od ateroskleroze i srčanog udar, Bolja kontrola težine, Niža razina kolesterola u krvi, Manji rizik od dijabetesa i nekih karcinoma, Niži krvni tlak, Jače kosti, mišići i zglobovi te manji rizik od razvoja osteoporoze, Brži oporavak od hospitalizacije, Bolja kvaliteta života – više energije, bolje raspoloženje i kvalitetniji san. Osim fizičkih prednosti, aktivan život ima brojne pozitivne učinke i na psihičko zdravlje. Mnoga istraživanja su otkrila da vježbanje pomaže u borbi protiv depresije. Fizička aktivnost može blokirati negativne misli ili vas odvratiti od svakodnevnih briga, a ako vježbate u grupi pruža se prilika za povećanje socijalnih kontakata. Vježbanje povećava razinu hormona u vašem mozgu, poput serotonina i endorfina (hormona sreće) te smanjuje razinu hormona stresa. Također, povećana aktivnost prirodno podiže raspoloženje i poboljšava obrasce spavanja. Kod djece, redovite aktivne igre pomažu zdravom rastu i razvoju te povećavaju samopouzdanje i osjećaj uspješnosti. Aktivnost je vrlo važna za zdravo starenje zbog očuvanja mobilnosti i osjećaja samostalnosti. Dnevna tjelesna aktivnost čak i nemoćnima pomaže očuvati pokretljivost i povećati razinu energije, a nerijetko i spriječiti razvoj osjećaja nesposobnosti i oslanjanja na druge za pomoć. Da biste održali zdravlje i smanjili rizik od zdravstvenih problema, liječnici preporučuju najmanje 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta pet dana u tjednu, a idealno svaki dan. Pokušajte naći vremena za redovite, energične vježbe kako biste ostvarili dodatne blagodati za zdravlje i kondiciju. Odlučite se svaki tjedan na 2 do 5 sati tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 1 do 2 sata snažne fizičke aktivnosti ili ekvivalentne kombinacije umjerenih i energičnih aktivnosti. Vježbe koje povećavaju snagu mišića poželjno je raditi dva puta tjedno jer također povećavaju vašu sposobnost za obavljanje drugih fizičkih zadataka te ćete vrlo brzo vidjeti pozitivne rezultate. Baviti se bilo kojom aktivnošću bolje je nego ne raditi ništa. Ako trenutno živite pretežito sjedilački, počnite sa sportom koji odgovara vašem načinu života te postupno povećavajte vremenski period vježbanja. No nemojte pretjerivati i držite se preporuka oko intenziteta. Bitno je što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći ili razdvojiti dugačka razdoblja sjedenja što je češće moguće. Naime, istraživanja su pokazala da odrasle osobe koji gledaju više od 4 sata televizije dnevno imaju 80% veći rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Svakodnevne rutine također mogu biti dobra prilika za kretanje. Porast dnevne aktivnosti može biti rezultat manjih, laganih promjena koje radite tijekom dana, poput hodanja ili vožnje biciklom umjesto vožnje automobilom, izlaska iz javnog prijevoza stanicu ili dvije prije svog stajališta te hodanja ostatka puta ili pak zamjena ispijanja kava s prijateljima u lagane šetnje u društvu. Tekst SYNLAB, fotografije FB profil Udruge Nada-Rijeka, uredio Stanislav Linić
Continue Reading