Kategorija: VAŽNE OBAVIJESTI

HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI PSIHOEDUKACIJA ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE O NAMA PLANOVI I IZVJEŠĆA KONTAKT ZAHVALE ‘Izložba, joga, glazba i ples mijenjaju život onkološkim pacijentima nabolje’ Centar za umjetnost i medicinu zagrebačke Klinike za tumore osam godina onkološkim pacijentima pruža različite terapije vezane uz umjetnost – postavljaju se izložbe, čitaju se knjige, vježba se joga, održavaju se koncerti i plesne terapije. Prema istraživanjima, takve terapije daju izvrsne rezultate – pacijenti su manje anksiozni, trebaju manje lijekova i lakše dišu Depresivni bolnički prostori za pacijente sigurno ne nude utjehu ili baren mrvicu dobrog raspoloženja. Onkološki bolesnici još su u težoj situaciji zbog prirode bolesti koja im mijenja život. Rezultati istraživanja u svijetu nedvojbeno pokazuju da neki vid umjetnosti – izložba, koncert, ples – uvelike popravlja ne samo njihovo opće stanje, već i smanjuje tjeskobu, ponekad i potrebu za lijekovima. Iako u Hrvatsku svjetski trendovi dolaze nešto sporije, djelatnici volonteri zagrebačke Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice uspjeli su uloviti korak i onkološkim pacijentima unijeti barem malo svakodnevnog i običnog u prostor u kojem borave. Centar za umjetnost i medicinu jedina je službena bolnička jedinica koji strukturirano pacijentima omogućava ugodniji prostor i edukacije u vidu vježbi disanja i relaksacije, različitih radionica i terapija koje sadrže neku vrstu umjetnosti. Zahvaljujući volonterima Yoga saveza Hrvatske koje vode Danijel Dubičanac i Katarina Luketina, pacijenti uče kako pravilno disati i opustiti se prije operacije. U suradnji s udrugom IGET i profesoricom Ljubicom Uvodić Vranić imaju psihološke radionice koje u grupama obrađuju određene teme vezane uz novonastalo stanje. U prostoru za čitanje police su s knjigama o kojima brine Anica Vrdoljak. U suradnji s Muzičkom akademijom redovito se u prostoru održavaju koncerti, dok se u suradnji s Likovnom akademijom svaka dva mjeseca u galeriji Panacea postavlja nova izložba suvremenih umjetnika. Kako kaže Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije na Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, jedna od liječnica koja volontira u Centru za umjetnost i medicinu, sve je počelo 2011. godine: „Liječnik patolog profesor Fabijan Knežević, koji se u slobodno vrijeme bavi kiparstvom, u dogovoru s tadašnjim predstojnikom Dankom Velimirom Vrdoljakom osnovao je galeriju Panaceu. On je uredio atrij Klinike, postavio je skulpture i složio cijelu priču oko toga. Tada je krenuo i niz izložbi: Vesna Sokolović, Osmana Berberović, Goran Vranić… Nažalost, 2013. doktor Knežević otišao je iz bolnice i tada smo kao volonteri preuzeli projekt. Ivanka Herman, voditeljica Centra, uspostavila je kontakt s tadašnjim dekanom Likovne akademije Peruškom Bogdanićem. Uz potporu tadašnjeg sanacijskog upravitelja KBC-a Sestre milosrdnice profesora Vrdoljaka, u travnju 2015., dakle prije punih osam godina, Centar je postao bolnička jedinica – prva i jedina takva u Hrvatskoj. Iste godine s Alis Marić i Europom donnom, odnosno Vesnom Ramljak, otvorili smo mali prostor za čitanje gdje pacijenti mogu čitati, posuditi ili ostaviti svoje knjige, a 2019. smo sklopili sporazume s Muzičkom akademijom posredstvom profesorice Mojce Piškor i Ivana Ćurkovića s kojom radimo projekt MuK-Muzika u klinike, te s Likovnom akademijom, odnosno profesorom Rašićem koji su odgovorni za sadašnje postave. Zaista smo imali sjajne umjetnike – Đuru Sedera, Tonija Franovića, Damira Fabijanića, mlade umjetnike Ivanu Vulić, Ivu Višošević, Moniku Meglić, Ivana Tudeka, skupne izložbe ‘Humor i Humanost’ i trenutačno Anu Ratković Sobotu. Umjetnicima smo na početku prilazili s podatkom da kroz Galeriju, odnosno glavni hodnik, prođe 20 tisuća ljudi u dva mjeseca, a to je posjećenost koju imaju samo rijetki izložbeni prostori.“ Iva Kirac i Ivanka herman Iva Kirac kaže da je razlog osnivanja Centra za umjetnost i medicinu potreba da se niz inicijativa skupi na jedno mjesto, objedini logistika i profesionalno se posloži cijela priča: „Postoji trend ‘razbijanja zidova bolnica’ koji je aktualan posljednjih godina, što znači da nije sve u liječenju bolesti već u održavanju zdravlja, tranzita iz bolesnog stanja u zdravlje. Ključno je znati da okolina može utjecati na to kako se čovjek osjeća, tako da više nema potrebe da bolnice izgledaju kao mjesta u kojima još više oboliš čim uđeš, od te atmosfere. To nam je svima postalo jasno, a pacijenti Klinike za tumore vraćaju se ciklički pa im je jako važno imati prostor koji nije dodatno odbojan. Kad smo krenuli s postavljanjem izložbi 2011. shvatili smo da im puno znače transformacije prostora, ciklus od dva mjeseca predstavljao je kompromis između logistički mogućeg i naših želja. “ Iva Kirac pojasnila je i gdje su najveće prepreke, najveći izazovi. Ovaj projekt ne predstavlja realan prioritet sustava, stoga može rasti i sazrijevati prirodnim ritmom uz uvažavanje mišljenja svih uključenih, kao i svih povratnih informacija, do rješavanja financijskog aspekta: „Profesor Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, prvi je ravnatelj koji je prepoznao važnost ovoga što radimo i dodijelio nam fond za izložbe, što je jako puno značilo jer dosad je sve bilo ‘krpanje’. Prije covida-19 imali smo i art-terapeuta, plesnu terapiju i muzikoterapiju što sada pokušavamo oživjeti javljanjem na projekte. Trenutačno surađujemo s Yoga savezom Hrvatske, a njihovi instruktori održavaju radionice disanja za pacijente. Sve intervencije su u fazi pilotiranja i dokazivanja efikasnosti u lokalnim uvjetima kako bi legitimno ušle u sustav. Naime, za dobar dio art terapeuta i radnih terapija uključenost u rad bolnice nije regulirana. Kroz Centar i udruge koje su najčešće nosioci psihološke potpore pokušavamo aktualizirati ove probleme. Alarmantno je da niti jedna onkološka ustanova u Hrvatskoj nema stalno zaposlenog psihologa, što je standard u akreditaciji.“ Kad se govori o pacijentima i na koji način se u Centru rade intervencije, doktorica Kirac kaže da se po dolasku u bolnicu objasne sve intervencije koje ih očekuju, u koje spadaju i programi Centra. Objasnila je kako to izgleda na primjeru, kad pacijentu objasne što oni nude i koji su benefiti takve usluge: „Konkretno, prije pandemije imali smo jedan pilot-projekt vježbi disanja za operne pjevače, koje su bile totalni hit. Čak smo išli na kirurški kongres jer smo na malom broju ljudi dobili konkretne rezultate. Baš zato što je to sve bilo malo ‘pomaknuto’, motivirali smo ljude da probaju. Nakon tih vježbi pacijenti su imali bolju oksigenaciju zato što su pravilno disali, imali su

HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE PLAN. I FIN. O NAMA ZAHVALA KONTAKT HOME VIJESTI PROJEKTI INFO O BOLESTI ZDRAV ŽIVOT OBLJETNICE PLAN. I FIN. O NAMA ZAHVALA KONTAKT Opatijska Thalassotherapia imat će prvi centar u Hrvatskoj za edukaciju onkoloških bolesnika o prevenciji i liječenju posljedica radioterapije i kemoterapije. Radionice će voditi dr. Tea Rosović, specijalistica dermatologije i venerologije. Program uključuje aktivnu suradnju s Klinikom za onkologiju i radioterapiju KBC-a Rijeka te doc. dr. sc. Ivanom Mikolašević, v. d. predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju.Za onkološke bolesnike to je velika novost i pomoć imajući na umu činjenicu da značajan postotak onkoloških pacijenata razvija neku od kožnih manifestacija i nuspojava primjene sustavne antitumorske terapije i radioterapije, ističe doc. dr. sc. Mikolašević. Kvalitetan iskorak za onkološke bolesnike Ovaj projekt, dodaje, predstavlja veliki iskorak u poboljšanju kvalitete skrbi za onkološke bolesnike i naglašava ono što uvijek ističemo. To je da je svakom pacijentu, a osobito onkološkom bolesniku potreban multidisciplinaran pristup, ističe doc. dr. sc. Mikolašević. Od 1. veljače 2023. godine pacijenti će jednom tjedno preventivno, ali i terapijski moći doći u dermatološku ordinaciju Thalassotherapije Opatija uz uputnicu obiteljskog liječnika. Dakle, na teret HZZO-a.Možda je najvažnije saznanje da se bolesnici uz teške terapije ne moraju još boriti i s opeklinama, ranama, gubitkom nokata, gubitkom osjeta u ekstremitetima.Čim saznaju za terapiju mogu doći na savjetovanje o pripremi prije, za vrijeme i poslije terapija. Klinika za radioterapiju i onkologiju je od kraja rujna ove godine uvela koordinatora za dijagnostičke pretrage za onkološke pacijente. Koordinatorica Klinike naručivat će onkološke bolesnike u dermatološku ambulantu Thalassotherapije Opatija. S Onkologije će naručivati pacijente u Thalassotherapiju Stoga bolesnici neće to sami morati raditi, ističe Mikolašević.– Ideja je da putem uputnice pacijenti dobiju adekvatno savjetovanje o njezi kože čim saznaju da će proći radioterapiju ili kemoterapiju. Možemo ih naučiti prevenirati moguće tegobe, kaže dr. Rosović. Ali i da dobiju pomoć oko, primjerice, postradijacijskog dermatitisa.Adekvatnom njegom i terapijom on se može prevenirati i umanjiti. A ako već dođe do njega moguće ga je sanirati odgovarajućom lokalnom terapijom. Pritom ne moraju čekati preglede dermatologa, objašnjava nam dr. Rosović.Već i prije početka onkoloških terapija, prvenstveno zračenja. Već samo sprečavanje isušivanja kože i pravilna njega mogu značajno pomoći da se posljedice ne pojave.Riječ je o muškarcima i ženama svih dobnih skupina, ali i o djeci te njihovim roditeljima. Neke od teških nuspojava mogu se izbjeći Njega kože iznimno je važna kod radioterapija. No, i kod određenih kemoterapija postoje problemi koje je moguće spriječiti ili ublažiti. Poput, primjerice, prolaznog oštećenja noktiju koje kod pojedinih pacijenata može biti trajno.– Zna se dogoditi kod kemoterapija da ljudi imaju periferne polineuropatije u prstima šaka i stopala. Riječ je o mikrooštećenjima vaskularnih i živčanih završetaka. Oni na malim područjima ruku i nogu znaju biti vrlo intenzivni. Gubi se osjet i pojava je za bolesnike izrazito neugodna, kaže dr. Rosović. Na isti način dolazi i do oštećenja noktiju. Ali, to je nešto što se uopće ne bi trebalo događati, jer pravovremena pomoć i tu može imati značajan efekt. „Hladne“ rukavice i čarape na Onkologiji kao preventiva Postoje takozvane „hladne rukavice“ i „hladne čarape za stopala“ koje smanjuju protok krvi na tim dijelovima tijela. Tako smanjuju i količinu kemoterapeutika koji može izazvati prolazna i trajna oštećenja šaka i stopala.– U skladu s tim što je dr Rosović navela, u ime Klinike mogu reći da smo pokrenuli sve predradnje kako bi pokušali u okviru naše Klinike osigurati navedena pomagala. Dakle, „hladne čarape i rukavice“ ističe doc. dr. sc. Ivana Mikolašević.Kod različitih kemoterapija imaju i različite načine primjene, objašnjava dr. Rosović.– Ona osnovna je da se 15 minuta do pola sata prije početka kemoterapije navuku rashlađene posebne rukavice i čarape. Pacijent ih može staviti kada dođe na terapiju za vrijeme pripreme i držati 10 do 15 minuta nakon terapije. Obično ta pomagala stoje u zamrzivaču, do primjene, kaže dr. Rosović. Novije preporuke Preporuke o tome da se na kožu baš ništa tijekom zračenja ne smije stavljati polako uzmiču pred studijama koje donose olakšanje bolesnicima. Kao prvo pravilo dr. Rosović navodi pojačanu vlažnost kože. U pitanju su preparati koji su u slobodnoj prodaji. Također, cijene nisu visoke. Samo treba bolesnike usmjeriti kada već nešto uzimaju da uzmu ono što im zaista koristi.– U osnovi namjeravamo održavati jednom tjedno malu školu njege kože, od dječje dobi na dalje. Odnosno za roditelje djece i bolesnike. Uz podršku prof. Viktora Peršića i u organizaciji tvrtke koja ima paletu medicinske kozmetike imali smo priliku osobno se uvjeriti u efikasnost postupaka i proizvoda u hidroterapijskom centru u Francuskoj. Tamo provode takve edukacije za pacijente, objašnjava nam dr. Rosović. Jednom tjedno škola kožne njege Školu njege kože tog hidroterapijskog centra prošli smo moje medicinske sestre i ja.Voditeljica njihovog edukacijskog centra, kaže dr. Rosović, upravo je boravila kod nas u Thalassotherapiji da bismo i sami saznali kako provode školu za pacijente. Sada smo spremni započeti je i sami. Dakle, zašto bi uz sve ostalo što prolaze onkološki bolesnici na terapijama imali i rane koje danas zaista ne moraju imati, navodi dr. Rosović.Ta škola, zbog nužne organizacije, održavat će se jednom tjedno, srijedom. Točni termini bit će navedeni na internetskim stranicama kao i na društvenim mrežama. Onkološki pacijenti moći će se naručiti putem koordinatorice na Klinici za onkologiju.U dermatološku ambulantu zbog nekih ostalih dermatoloških problema se uobičajeno dolazi s uputnicom izvan edukacije.Dr. Rosović naglašava iznimno dobru suradnju s Onkologijom riječkog KBC-a. Tako da će prvu informaciju o savjetovanju i „školi o njezi kože za onkološke pacijente“ bolesnici dobiti već na Klinici. Izvor: portalzdravlje.hr

Suvremeno liječenje specifičnih onkoloških bolesnika i u KBC-u Rijeka Suvremeno liječenje specifičnih onkoloških bolesnika kod kuće zahvaljujući elastomerskoj pumpi, već je standard u Europi i svijetu. U Hrvatskoj je, uz Opću bolnicu u Dubrovniku i Puli, tu metodu uvela i Klinika za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka.  Onkološki pacijenti koji inače borave i pet dana u bolnici, sada tu istu kemoterapiju mogu dobiti i kod kuće, pomoću elastomerske pumpe.   – Preduvjet za primjenu ovakve kemoterapije je postavljenje port-a-cath katetera, donosno potkožnog implantanta u koji se ta kemoterapije uključi, a spremnik u koji se napuni kemoterapija se zapravo ponese doma, pojašnjava Jasna Marušić, dr. med. iz Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka. Pacijentica iz Novog Vinodolskog na trećoj je kemoterapiji prihvatila ovu metodu. Nastavila je obavljati svoje dnevne aktivnosti i terapija je, kaže, samo proletjela. – Puno lakše mi je bilo. Dobila sam tu pumpicu koju sam stavila u torbicu i otišla sam kući. I onda kad je to nakon 40 sati isteklo, samo sam došla u dnevnu bolnicu da mi skinu to. Sve pohvale s moje strane, stvarno se trude, kaže Mirjana Deranja. Ovim načinom u riječkom KBC-u očekuju liječiti do 40 pacijenata s karcinomom crijeva. Samo kroz dnevnu bolnicu kemo i imuno terapiju prođe oko stotinu pacijenata, a tim liječnika bilježi daljnji porast malignih bolesti. – Ono što je bitno, nema značajnih nuspojava za pacijente, mi pacijentima kad stavimo elastomersku pumpu damo kontakt dežurnog onkologa. Kažu da će danas svaka treća osoba tijekom života dobiti malignu bolest, a smatra se da ću u idućih desetak godina ta incidencija porasti i za 45 %, upozorava doc. dr. Ivana Mikolašević, v.d. predstojnika Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka Dr. JASNA MARUŠIĆ,dr.med. Doc. dr. Ivana Mikolašević, v.d. predstojnika Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka Miranda Zakarija, predsjednica Udruge Nada Psihološku i fizioterapeutsku pomoć oboljeli mogu naći i u Udruzi Nada. Vrijedne ruke članica, koje imaju iskustva s malignim bolestima, šiju korisne predmete za odjele KBC-a. Prvotna namjena torbice za dren postala je uporabna na dva odjela. – Pokazali smo te torbice jer smo ih nosili na kirurgiju pa je tada dr. Jasna koja je glavna na onkologiji za dnevnu bolnicu rekla da bi im to bilo super za te njihove nove pumpe, kaže Miranda Zakarija, predsjednica Udruge Nada. Za potrebe pacijentica, šiju i jastuke, marame i turbane. Voditeljica radionica Ruke nade Vesna Štemberger ističe da uvijek gledaju da to bude ili za dobrobit udruge ili za dobrobit žena koje su operirane ili na liječenju. A liječenja su svakako učinkovitija primjenjuje li se kemoterapija kod kuće. IZVOR: HRT https://magazin.hrt.hr/sretni-i-zdravi/suvremeno-lijecenje-specificnih-onkoloskih-bolesnika-i-u-kbc-u-rijeka-10549875?fbclid=IwAR20rt30RpYUNRzy4bKdmgPiW1m8NNXmbtm1-cXRvNLFzD3zCv86CO-5XHk

KAKO NAPRAVITI SAMOPREGLED DOJKI Samopregled dojki neosporno je važan dio zdravstvenog odgoja i kulture žena, a uloga u ranom otkrivanju promjena u dojkama,  nepobitno  je velika. Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Upornim pipanjem i pretraživanjem dojki svaka žena treba postići da zna točan raspored svih struktura u njima, da dobro upozna sve kvržice kako bi među njima mogla napipati svaku novu promjenu. Iako većina novih promjena, srećom, nije karcinom nego najčešće cista ili drugi oblici mastopatije, svaka novootkrivena promjena zahtijeva daljnju specijalističku obradu (UZV, mamografija, citopunkcija…). Dakle, od žena se očekuje da same napipaju svaku novu promjenu te da o tome odmah obavijeste svog liječnika koji će odlučiti o daljnjem postupku. Pritom ne treba žuriti nego odvojiti desetak minuta za sebe i sve potrebno učiniti polako i precizno.