PREDAVANJE: ZNANJEM PROTIV RAKA-ŠTO I ZAŠTO TREBAMO ZNATI O RAKU DEBELOG CRIJEVA
Rijeka, 27.05.2024.
Udruga žena operiranih dojki Nada-Rijeka, u suradnji sa Ligom protiv raka PGŽ, organizirala je 27. svibnja 2024.godine u prostorijama Udruge-Nada, predavanje na temu: ZNANJEM PROTIV RAKA-ŠTO I ZAŠTO TREBAMO ZNATI O RAKU DEBELOG CRIJEVA.
Predavač je bila prim.dr.sc. Ira Pavlović-Ružić, dr.med., predsjednica Lige protiv raka PGŽ.
Zahvaljujemo se dr. Pavlović-Ružić na zanimljivom i poučnom predavanju.
O raku debelog crijeva
Najčešći tip gastrointestinalnog raka i drugo sijelo raka po učestalosti u Hrvatskoj
Uzrok raka debelog i završnog crijeva (kolorektuma) još je nepoznat,
ali mnoga istraživanja potvrđuju da je bolest najvjerojatnije posljedica međudjelovanja nasljednih čimbenika i utjecaja okoline.
Rak debelog i završnog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina u crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Nastaje kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti, a otkrivanje raka debelog crijeva u ranoj fazi može spasiti brojne živote.
Veliki polip može uzrokovati probleme poput bolova u trbuhu, čestog ili neprekidnog zatvora (začep, odnosno neredovitost pražnjenja), a iznimno može uzrokovati potpunu opstrukciju crijeva. Ako polip zaustavi kretanje stolice i plinova u crijevima, to nije samo vrlo bolno, već i neposredno opasno po život. Zloćudno promijenjen polip širi se na okolno tkivo,a stanice raka se mogu proširiti u druge dijelove tijela putem krvi i limfe, te tamo nastanu metastaze.
Ako je polip dobroćudan i malen, ne uzrokuje veće probleme. Može uzrokovati slabo, golim okom nevidljivo krvarenje iz crijeva. Nakon što se ukloni, gotovo nikad ne raste ponovno niti se širi na druge dijelove tijela.
Nastanak raka debelog i završnog crijeva može se u cijelosti spriječiti ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa
Stanja i bolesti koje povećavaju rizik (učestalost) pojavljivanja raka debelog crijeva
Dob
Otprilike 90% bolesnika ima više od 50 god. kada se bolest dijagnosticira. Upravo zato preporučuju se probiri i preventivni dijagnostički pregledi od navršenih 50-74 godina. Prema američkim smjernicama, zbog učestalije pojave ovog raka u mlađoj dobi, probir se već nudi i osobama od 45. god.
Obiteljska anamneza
Rak debelog ili završnog crijeva krvnog srodnika ili u osoba koje već imaju liječen rak debelog crijeva (pojava raka na drugom dijelu crijeva)
Upalna bolest crijeva
Primjerice Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis
Rak
Osoba već oboljela od raka debelog crijeva, raka završnog crijeva (rektuma), raka jajnika, raka endometrija ili raka dojke
Nasljedni geni
Genetski naslijedni sindrom kao što je obiteljska adenomatozna polipoza (FAP) ili nasljedni nepolipozni kolorektalni rak (Lynchov sindrom)
Čimbenici načina života koji pridonose povećanom riziku od raka debelog crijeva
- Nedostatak redovite tjelesne aktivnosti
- Dijeta s malo voća i povrća
- Dijeta s malo vlakana i puno masti ili prehrana s visokim udjelom prerađenog, dimljenog crvenog mesa
- Prekomjerna težina i pretilost
- Prekomjerna konzumacija alkohola
- Pušenje duhana
Na žalost, u nekih osoba se bolest otkriva u poodmaklom stadiju kada je uspješnost liječenja slabija. Uobičajeni znakovi uznapredovale bolesti su slijedom:
- Anemija uzrokovana nedostatkom željeza
- Vidljiva krv u stolici
- Promjena u navikama pražnjenja crijeva
- Bolovi u trbuhu
- Zastoj pražnjenja crijeva ili puknuće crijeva
- Masa u trbuhu koju je moguće napipati
- Povećana jetra uz prisutnost tekućine u trbuhu (ascites)
Probir raka debelog crijeva i smanjenje smrtnosti
Probir je namijenjen osobama koje za sebe misle da nemaju zdravstvenih problema vezanih u debelo ili završno crijevo. Pregledom na golim okom nevidljivu krv u stolici, ako se nađe krv, prepoznajemo osobe koje trebaju obaviti dijagnostički pregled kako bi se otkrilo koji je uzrok krvarenja. Pregled se obavlja endoskopom.
Smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka kolorektuma, a među ostalim kada bi svi koristili priliku da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Time bismo svake godine spasili živote između 1000-1500 osoba.
Sada je osobito visok udio proširenog raka u osoba s ovom vrstom raka. Naime, djelomičan razlog je kasni odlazak na pregled čak unatoč jasnim znakovima bolesti kao što je začep, vidljiva krv u stolici, ili nepravovremen odlazak na kolonoskopiju osoba koje vidljivo krvare s uvjerenjem da se radi o hemoroidima. Bolesnici u kojih je ta bolest rano otkrivena (stadij I) imaju šanse za preživljavanje od 90% u usporedbi sa samo 10-14% kada se otkriju u fazi IV. Unatoč činjenici da se rak debelog crijeva sporo razvija, tijekom razdoblja od osam do deset godina, većina bolesnika i dalje se otkriva u kasnim fazama III i IV.
To je glavni cilj programa probira i ranog otkrivanja raka, što je važno i s ekonomskog stanovišta, jer je liječenje raka u ranoj fazi jeftinije od kasnog stadija. Procijenjeno je da bi se godišnje u zdravstvenim sustavima država europske unije moglo ostvariti preko 3 milijarde eura uštede. Kako bismo predočili značaj ove bolesti upozoravamo da svaki dan 10 osoba sazna da ima rak debelog crijeva, a 6 umire od ove bolesti.
Rak debelog crijeva često se otkriva tijekom postupaka probira, dok osoba nema nikakvih zdravstvenih problema i za sebe misli da je zdrava
Dijagnoza raka debelog i završnog crijeva
Rak debelog crijeva može se u ranoj fazi otkriti sljedećim postupcima:
- Testiranje na nevidljivu (okultnu) krv u stolici – jednostavna metoda kojom se mogu otkriti vrlo male, nevidljive količine krvi. To može biti prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog crijeva. Osobe u kojih je dokazana nevidljiva krv u stolici upućuju se na kolonoskopiju.
- Kolonoskopija je pregled tankim savitljivim instrumentom kojim se može pregledati čitavo debelo crijevo. Ako se tijekom kolonoskopije otkriju polipi crijeva, isti se mogu u cijelosti odstraniti. Svaki polip i sumnjiva promjena na sluznici debelog crijeva šalje se na patohistološku analizu.
Nakon ovih pregleda, bolesnik se upučuje na dodatnu obradu kako bi se timski odlučilo koji će se protokol liječenja primjeniti.
Kolonoskopija
Kolonoskopija se smatra najpouzdanijom dijagnostičkom metodom kojom se otkrivaju prekancerozne i kancerozne promjene debelog crijeva i rektuma. Ako su nalazi kolonoskopije potpuno normalni, sljedeću kolonoskopiju obično treba učiniti nakon nekoliko godina odnosno prema preporuci liječnika koji je kolonoskopiju obavio (držeći se važećih smjernica). Za osobe s većim rizikom od razvoja raka debelog crijeva i rektuma to je vrijeme kraće, o čemu odlučuje liječnik specijalist za bolesti probavnog sustava na temelju podataka o vrsti rizika. Međutim, budući da se rak debelog crijeva i rektalnog karcinoma ne razvija na isti način kod svih ljudi, važno je i dalje pomno pratiti rad crijeva te se u slučaju problema posavjetovati s liječnikom.
U programu probira se često prepoznaju i rijetki slučajevi naslijednih bolesti koje povećavaju rizik za nastanak raka debelog crijeva.
Kolonoskopija se izvodi u bolnicama i klinikama specijaliziranim za liječenje bolesti probavnog sustava (gastroenterološke klinike). Pregled u pravilu nije bolan, iako je donekle neugodan. U sklopu Programa, kolonoskopija se obavlja u kolonoskopskim centrima.
Nakon pregleda liječnik će vam reći kako je bilo, je li otkrio patološke promjene, je li uklanjao polipe, radio biopsiju ili neki drugi zahvat. Ako ne otkrije bitne promjene na vašem debelom crijevu, odmah će vas razveseliti tom viješću. No, ako on uzima uzorke tkiva za detaljniju pretragu, morat ćete pričekati rezultate te pretrage. Biopsija ne znači da je liječnik pronašao rak – to samo znači da je potrebno da patolog ustanovi o kakvom se tkivu radi.
Nakon takve intervencije ostajete samo kratko vrijeme na promatranju u ustanovi u kojoj će se obaviti pregled. Samo iznimno možete biti zadržani na promatranju do sljedećeg dana.
Liječenje raka debelog crijeva
Kirurški zahvat je jedini način liječenja lokaliziranog raka debelog crijeva (stadij I-III). Kirurška resekcija potencijalno predstavlja jedinu opciju liječenja za pacijente s ograničenom metastatskom bolešću u jetri i/ili plućima (stadij IV bolesti).
Totalna abdominalna kolektomija s ileorektalnom anastomozom (uklanjanje debelog crijeva i spajanje kraja tankog crijeva na završno crijevo): za odabrane pacijente s nasljednim nepolipoznim rakom debelog crijeva, oslabljenom obiteljskom adenomatoznom polipozom, metakronim karcinomima u odvojenim segmentima debelog crijeva ili akutnim malignim opstrukcijama debelog crijeva s nepoznatim statusom proksimalnog crijeva.
Adjuvantna (postoperativna) terapija koristi se u odabranih bolesnika s rakom debelog crijeva u stadiju II koji imaju visok rizik od povratka bolesti, a standardna je za rak debelog crijeva u stadiju III. Režimi koji se koriste za kemoterapiju mogu uključivati sljedeće:
- 5-fluorouracil (5-FU)
- Kapecitabin
- Oksaliplatin
- Kombinacije višestrukih lijekova (npr. kapecitabin ili 5-FU s oksaliplatinom, FOLFOX, FOLFIRI, cetuksimab ili panitumumab s encorafenibom)
- Režimi koji se koriste za adjuvantnu kemoterapiju obično uključuju 5-FU s leukovorinom ili kapecitabinom, bilo samostalno ili u kombinaciji s oksaliplatinom
Za rak debelog crijeva koji je proširen, standardno se daje kemoterapija s neoadjuvantnom kemoterapijom koja se koristi da se pretvore neoperabilne izolirane metastaze u jetri u one koje je moguće ukloniti. Biološki agensi se daju kao ciljana terapija temeljena na genetskoj analizi tumora. Biološki agensi koji se koriste za liječenje raka debelog crijeva uključuju sljedeće:
- Bevacizumab (Avastin)
- Cetuksimab (Erbitux)
- Ipilimumab (Yervoy)
- Nivolumab (Opdivo)
- Panitumumab (Vectibix)
- Pembrolizumab (Keytruda)
- Ramucirumab (Cyramza)
- Tucatinib (Tukysa)
