Palenta kompirica prehranila je naraštaje i naraštaje Grobničana, no oni joj nisu ostali dužni. Danas se palenti u čast organizira veliki Festival palente i sira, obiteljska okupljanja ne prolaze bez nje, a jelo je izraslo i u poznatu deliciju koju svaki posjetitelj Grobnišćine želi probati. Malo koje jelo ima toliko poklonika, stoga ako još niste, prvom prilikom kušajte ovo više puta opjevano jelo. U slast!

Palenta kompirica

Danas poslastica i vrhunski gastro užitak, palenta kompirica iznikla je iz štedljive tradicije naših starih.
Teško je danas zamisliti Grobničko polje zasađeno kukuruzom, no mnogi Grobničani imali su tamo zasađenu lijehu i nije bilo pedlja neobrađenog zemljišta. Palenta je u ovim krajevima bila zamjena za kruh jer je pšenice bilo malo pa je kruh predstavljao deliciju.
Palenta se konzumirala s jelima koja su svakodnevno na jelovniku, kao što su razne “maneštre – kapuz i fažol, ripa i fažol”, gulaši, slane ribe, pržena jaja i naposljetku grobnički sir koji u kombinaciji s palentom zaista daje poseban okus.
Palenta kompirica nikad nije ista, ovisi o tome kakvo je zrno kukuruza, kako se mljelo brašno, kakve je kvalitete krumpir, hoće li biti slana i manje slana i još puno sitnica koje mogu utjecati na kakvoću jela.
Ines Žeželić, danas Silić, 1994. godine napisala je jedan poetski recept za palentu kompiricu. Mi ga donosimo u cjelosti, a na vama je da jelo pokušate spraviti. Primamo uzorke na degustaciju!

Palenta

Kolonbar z šparheta makni,
Konpir nastrži
Va pinjatu vodu nalij
Pa posoli.

Na oganj ne pozabi, dobro naloži,
Palentar zami i tari
Kar zavre voda,
konpiru se žute muke doda.

Pa opet gnjocaj i tari
Taruj znami,
Ali pusti neka se još malo kuha
Jušto kuliko ti se ohladi juha.

Kad je se gotovo,
Dobro se naji,
Neka ti se ne grusti
I meni sledić pusti.