Preventivni program
Nacionalni program ranog otkrivanja
raka dojke
Rak dojke danas je najčešći tumor u žena i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu.
U Hrvatskoj od karcinoma dojke oboljeva godišnje oko 2 400 žena, a ta je bolest i vodeći uzrok smrtnosti u ženskoj populaciji jer svake godine odnosi 900 života.
Kao i u svijetu, i u nas su incidencija i mortalitet raka dojke u porastu, iako je posljednjih godina došlo do laganog pada smrtnosti.
Stoga je vrlo važno što ranije otkrivanje bolesti, jer dijagnosticiranje karcinoma u početnom stadiju jamči izlječenje kod više od 90% žena.
Mamografski pregled, koji se ženama preporučuje kao metoda prevencije, omogućuje otkrivanje karcinoma do dvije godine ranije, prije nego što tumor postane dovoljno velik da se može napipati.
Vijeće Europe 2003.godine preporučilo je da se rano otkrivanje malignih bolesti provodi samo u okviru organiziranih programa ranog otkrivanja. Stoga je u zemljama koje već duže vrijeme provode takve programe, poput Finske, Velike Britanije i Nizozemske, došlo do pada smrtnosti unatoč općem trendu porasta incidencije tog karcinoma.
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj obuhvaćene su žene u dobi od 50 do 69 godina oje mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Cilj je smanjiti mortalitet od raka dojke za 25 do 30%, otkriti tumor u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke.
Dobro organizirani program ranog otkrivanja i osiguranja kontrole njegove kvalitete kao i snažna politička i financijska potpora, zasigurno će dovesti do rezultata.
Zahvaljujem svima koji svojim aktivnim sudjelovanjem u planiranju i provedbi programa pridonose ostvarenju tih ciljeva. Pozivam Vas stoga da se odazovete i obavite taj jednostavan pregled i tako učinite korak više za svoje zdravlje.
“ Najveći je problem kasno otkrivanje bolesti”
ŠTO ŽENA TREBA ZNATI I MOŽE NAPRAVITI SAMA
Što Vi i Vaš liječnik možete učiniti?
napraviti mjesečni samopregled dojki
napraviti godišnji klinički pregled dojki
redovito napraviti mamografije prema preporukama i nalazima
U Republici Hrvatskoj, slično kao i u brojnim drugim zemljama razvijenog svijeta, veliki zdravstveni problem predstavlja kasno otkrivanje raka dojke. Suvremena medicina u stanju je izliječiti rak dojke u velikom postotku bolesnica. Ako se radi u najranijim stadijima bolesti, šanse za izličenje suvrlo visoke. Žene trebaju znati što raditi kako bi se što ranije otkrile promjene na dojkama, koje bi mogle zahtijevati dalje medicijske postupke. S učinkovitom prevencijom bolesnice će na pregled dolaziti u ranijim stadijima bolesti pa će rezultati liječenja biti mnogo bolji.
Raj dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u najvećem broju zemalja, pa i u Hrvatskoj. Prema podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, rak dojke najčešći je rak u žena po pojavnosti i po smrtnosti.
Stopa novooboljelih od raka dojke je 103.8 (2009. godina), a stopa umrlih od raka dojke je 42.7 (2010. godina) na 100 000 žena. Tijekom 2009. godine bilo je 2390 novootkrivenih bolesnica s rakom dojke, što čini 25% od svih sijela karcinoma u žena. Umrlo je 898 žena, što iznosi 16% od svih žena umrlih od raka.
Svakoj jedanaestoj ženi u Republici Hrvatskoj trenutno prijeti rak dojke, a u slijedećim je godinama za opekivati daljnji trend porasta broja oboljelih. Broj oboljelih i umrlih žena od raka dojke raste s dobi, značajnije iznad 45-te godine života.
Što je rak dojke
Rak dojke zloćudni je tumor koji nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve, promijenjene, zloćudne stanice mogu potom ući u llimfne ili krvne žile i tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Tko može dobiti rak dojke?
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali mogu biti pogođene žene i u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojkem na na te slučajeve otpada svega oko 1% od svih zabilježenih slučajeva raka dojke.
Što je samopregled dojki
Samopregled dojke postupak je koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje dojke. Dobra navika je da žena svaki mjesec, između petog i desetog dana, brojeći od prvog dana menstruacije, uvijek na isti i uobičajen način obavi samopregled dojki. Time će s vremenom spozati osobine normalnog tkiva dojke te steći sposobnosti boljeg uočavanja promjena koje bi mogle ukazivati na tumor.
Trebam li ja raditi samopregled
Počevši od dvadesete godine svaka žena treba redovito obavljati samopregled dojki. Važno je to činiti jednom mjesečno, čak i za vrijeme trudnoće.
Najbolje je vrijeme za samopregled dojki tjedan ili dva nakon početka mjesečnice. Ako žena više nema mjesečncu, treba odrediti dan u mjesecu kada će to napraviti.
Treba, međutim, biti svjestan da se samopregledom ne može napipati svaki tumor, a osobite ne onaj vrlo mali. Samopregled nije jedina niti dovoljna metoda u ranom otkrivanju raka dojke.
Što treba tražiti prilikom samopregleda
neuobičajena zadebljanja dojki
iscjedak iz bradavica (osobito krvav ili sukrvav, tamnije obojen iscjedak)
promjene na koži bradavica i dojki, naboranost, uvlačenje bradavica, udubljenje
neuobičajeno povećanje jedne dojke
Znakovi upozorenja
“Samopregled dojki treba postati navika”
Za razliku od ostalih dijelova tijela, dojku je relativno lako pregledati. Promatranjem i opipavanjem moguće je otkriti promjenu na žljezdanom tkivu dojke.
Znakovi upozorenja su slijedeći:
otkrivanje kvržice pri opipu
zadebljanje u dojci
ubrzano i nesimetrično povećanje jedne dojke
promjene na koži (udubljenje, otvrdnuće, boranje kože)
uvlačenje bradavice
iscjedak iz bradavice (krvav ili sukrvav, tamnije obojen)
Ako žena uoči bilo koji od navedenih znakova, mora se obratiti liječniku.
Valja napomenuti da pojava boli u dojci u pravilu ne znači rak. Mogući uzroci boli su mnogobrojni: napetost u dojkama u predmenstrualnom razdoblju, fibrocistične promjene i fibroadenomi koji su promjene dobroćudne naravi, pretjedani fizički napori, reumatske teškoće, osteoporoza, loše držanje.
Postupak samopregled promatranjem dojki
Stati ispred ogledala i pažljivo promotriri dojke – najprije sprijeda, a zatim se polako okenuti na jednu i drugu stranu.
Podignuti ruke iznad glave, gurnuti ramena prema naprijed i pnovno promotriti ima li na dojkama bilo kakvih promjena.
Za pregled svake dojke koristi se suprotna ruka.
Podignuti lijevu ruku i prstima desne ruke pažljivo opipati lijevu doku: počinje sas gornjom vanjskom stranom dojke i kružnim pokretima pipa dojka sa gornje i donje strane dok se ne pretraži cijela. Nakon toga valja na jednaki način opipati i cijelu lijevu pazušnu jamu.
Podignuti desnu ruku, a prstima lijeve ruke na isti način pretražiti desnu dojku, potom i desnu pazušnu jamu.
Preporuča se grudi opipavati i u ležećem položaju:ispod lijeve lopatice treba namjestiti jastuk i podignuti lijevu ruku iznad glave, kružnim pokretima desne ruke opipavati lijevu dojku dok se ne pretraži cijela njena površina; postupak ponoviti na desnoj dojci.
Postupak samopregleda opipavanjem dojki
Dojke treba temeljito opipati malim kružnim pokretima. Žena mora biti svjesna svojih grudi.
Što je klinički pregled dojki
Klinički pregled dojki obavlja liječnik. Liječnik nastoji pregledavanjem dojki i pazuha otkriti postoje li kvržice koje bi zahtjevale dalje medicinske postupke. Djelotvornosti ovog pregleda ovisi o sistematičnosti pregledavanja svih kvadranata obiju dojki i limfnih čvorova svih okolnih regija. Ovaj pregled je klinički vrijedan i njime je ponjekad moguće otkriti tumore koji nisu vidljivi čan niti na mamogramima. Stoga povremene kvalitetne preglede dojki, koje obavljaju liječnici, ne može zamijeniti ni jedna druga preventivna procedura.
Važno je da svaka žena, počevši od svoje četrdesete godine života, barem jednom godišnje učini klinički pregled dojki, u organizaciji izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Kliničke preglede dojki prije četrdesete godine ćivota može se preporučiti barem jednom u tri godine, počevši već od dvadesete godine, a svakako ako postoji podatak o raku dojke u srodnika po ženskoj liniji.
Kada treba napraviti klinički pregled dojki
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promeje, premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnoga kliničkoga pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. Prilikom pregleda treba izvršiti pritisam na dojku kompresijskom pločom kako bi se dobila što kvalitetnija rendgenska snimka.
Mamografija se u žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju kada su grudi najmanje osjetljive, po mogućnosti između petog i desetoga dana, vrojeći od prvog dana zadnje mjsečnice. Unatoč njenoj izuzetnoj vrijednosti i nezamjenjivosti u otkrivanju i najmanjih karcinoma, važno je naglasitida se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, osobito kada se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Mamografski aparati za snimanje dojki koriste nižu razinu zračenja i praktički su bezopasni.
Što je mamografija
Dobro je napraviti klilnički pregled prije mamografije. Mamografija otkriva većinu tumora dojki.
Kada treba napraviti mamografiju
Prvi mamografski pregled dojki (tzv. Vazučna mamografija) svake žena treba napraviti između 38. i 40. godine života.
U žena dobi ispod 40-te godine, riik za nastanak raka dojke mali je: nema dovoljno pokazatelja da bi se preporučilo rutinsko mamografsko snimaje (skrining, probir) svih žena u toj dobnoj skupini.
U žena u dobi od 40 do 49 godina preporuka je napraviti mamografiju jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine.
U žena u dobi između 50 i60 godine života preporuka je mamografiju napraviti jednom godišnje.
U životnoj dobi starijoj od 69 godina rizik od nastanka raka dojke je povišen. S izabranim se liječnikom treba dogovoriti o učestalosti pregleda.
Prije mamografije žena se treba oprati, ne smije mazati kožu kremama ili puderima.
Postojanje jedne ili više rođakinja u prvome koljenu (majka, sestra) koje imaju rak dojke, zahtjeva ranije započinjanje redovitih mamografskih kontrola.
Kontaktirajte svog izabranog obiteljskog liječnika ili ginekologa.
Skrining mamografija žena u dobi od 50 do 69 godina dokaano je najučinkovitija mjera ranog otkrivanja ograničenih lezija, i na taj način, smanjenja smrtnosti žena od raka dojke.
Kako se dogovoriti za mamografiju
Prije mamografskog pregleda žena se obvezatno mora oprati, koža ne smije biti namazana biko kakvim kremama ili puderima. Kod mamografskog pregelda treba se skinuti do struka. Stoga je poželjno obući ćiru odjeću ili dvodijelni komplet. Dojke se polože na ploču za snimanje i blago potisnu te se učine rendgenske snimke jedne i druge dojke. Pri tome žena osjeti blagi pritisak koji je nužan da bi se tkivo dojki stanjilo i razmaknulo te na taj način jasnije prikazalo na snimkama. Pritisak traje samo kratko vrijeme.
Zapamtite, ako primijetite neke nove znakove ili simptome, razgovarajte sa svojim liječnikom.
Što se događa kod mamografskog pregleda
Što nakon mamografije
Obavezno treba podignuti nalaz i pokazati ga svome liječniku.
Sa svojim liječnikom valja dogovoriti kada treba napraviti slijedeću mamografiju.
Nastaviti s redovitim samopregeldima dojki i o svakom zabrinjavajućem znaku konzultirati liječnika.
Na buduće mamografske preglede treba nosti stare mamografske snimke.
Skrining (probir) mamografija
Skriningom se ne obuhvaćaju: žene s znacima i simptomima koji ukazuju na rak dojke, žene s rakom dojke u anamnezi, muškarci.
Dokazano je da redovita mamografska snnimanja kod žena u dobi od 50 do 69 godina smanjuju smrtnost od raka dojke za jednu trećinu.
Tkivo dojki mijenja se tijekom života žene. Starenjem dojke mijenjaju svoju strukturu, tako da se smanjuje obujam ćljezdanog tkiva, a nadomješta ga masno tkivo. Ovaj normalan proce naziva se involucijom. Takve promjene utječu na izgled mamografskih snimki pa su one puno jasnije kod starijih žena, s involutivno promijenjenim dojkama. Skrining mamografijom obuhvaćene su žene u dobi od 50 do 69 godina.
Velika gustoća dojki kod mladih žena vrlo često otežava analizu mamografskih snimki. Stoga se u toj dobi u velikome broju slučajeva uz mammografiju, preporučuje učiniti i ultrazvučni pregled.
Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanja koristi zvuk visoke vrekvencije. Smatra se potpuno neškodljivom metodom, pri čemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.
Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Metoda je izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mammografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se pouzdaniji rezultati.
U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporuča kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, u žena u kojih postoju sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak valja učiniti, unatoč mlađoj životnoj dobi.
Ultrazvuk je potpuno neškodljiva dijagnostička metoda, osobito korisna u mlađih žena.
Ultrazvuk dojke
Izdavač: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Autori:
prof.dr.sc. Boris Brkljačić, dr.med.
prof.dr.sc. Ivan Drinković. dr.med.
prof.dr.sc. Stipan Janković, dr.med.
prof.dr.sc.Marija Strnad, dr.med.
doc.dr.sc, Fedor Šantek, dr.med.
dr.sc. Valerija Stamenić, dr.med.
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PGŽ
