PREPOZNAVANJE RANIH SIMPTOMA SRČANOG I MOŽDANOG UDARA
U mjesecu svibnju obilježava se Svjetski dan hipertenzije (17. 5.), s brojnim javnozdravstvenim akcijama, ove godine pod motom „Izmjeri svoj krvni tlak točno, kontroliraj ga, živi dulje“ (Measure Your Blood Pressure Accurately, Control It, Live Longer). Cijeli mjesec svibanj od 2017. godine proglašen je za „May Measurement Month“, a ove godine pod motom „The Big Squeeze“. Aktivnosti su primarno usmjerene na mjerenje krvnoga tlaka. Povišen krvni tlak jedan je od ključnih faktora rizika za pojavu kako srčanog, tako i moždanog udara. Jako je važno „upoznati svoje brojke“, odnosno usvojiti potrebna znanja i vještina za redovitu samokontrolu razine krvnog tlaka.
Kako bi se pridružili obilježavanju, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a i Udruga žena operiranih dojki Nada – Rijeka, organizirali su u svibnju predavanje o prepoznavanju ranih simptoma srčanog i moždanog udara. Zainteresirane članice Udruge mogle su prije i nakon predavanja izmjeriti svoj krvni tlak.
Uvod
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu i
predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Hrvatska spada u zemlje s visokim rizikom od KVB-a. Odgovarajuće mjere primarne i sekundarne prevencije sprječavaju preranu smrt i pobolijevanje od KVB-a. Važno je naglasiti kako, ako se pravovremeno djeluje na čimbenike rizika za nastanak KVB-a, više od 75 % KVB-a je preventabilno.
Prema podacima SZO-a 2016. godine KVB bile su uzrok smrti 17,8 milijuna ljudi u svijetu, odnosno predstavljaju 31,4 % sveukupne smrtnosti. Od toga broja 85 % smrti pripisuje se ishemijskoj bolesti srca i moždanom udaru, koji su vodeći uzroci smrti u svijetu. Procjenjuje se da će do 2030. godine KVB biti uzrokom 23 milijuna smrti u svijetu.
KVB su odgovorne za oko 4,3 milijuna smrti godišnje u Europi. Više od tri milijuna umrlih bilo je u dobi nižoj od 60 godina. U Hrvatskoj je prema podatcima iz 2016. godine 23 190 ljudi umrlo zbog KVB-a, što je 45 % ukupnoga mortaliteta.
Nastanak srčanog infarkta, moždanog udara, kao i zatajenje bubrega, vezani su, između ostalog, uz hipertenziju – povišen krvi tlak, od čega godišnje umre preko 10 milijuna ljudi u svijetu. Istraživanja su pokazala kako tek 46 % osoba koje imaju povišeni krvni tlak znaju za svoje zdravstveno stanje (PURE Study). Cilj je da se taj postotak globalno podigne na 96 %.
SZO procjenjuje da je:
– nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 %
– tjelesna neaktivnost za oko 20 % i
– pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.
KVB najčešće nastaju kombinacijom nekoliko faktora rizika, od kojih možemo utjecati na: prehranu, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i šećernu bolest. Dakle, temelj primarne prevencije predstavlja promjena životnoga stila. Sekundarna prevencija kod KVB-a predstavlja pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje, kako bi se spriječile neželjene posljedice.
Simptomi srčanog udara
Srčani udar se događa kada se jedna od glavnih srčanih arterija začepi, uzrokujući tako smanjen pritok krvi u srce.
Glavni je simptom bol u grudima! U mnogim slučajevima ona je blaga, čak je i nema, posebice kod starijih osoba i dijabetičara. Bol može biti lokalizirana:
– ispod prsne kosti
– u leđima
– abdominalna bol
– bol u grudnom košu, rukama i ramenima
– bol u vratu, zubima i vilici
– bol u leđima.
Važno je obratiti pažnju kako se trajanje boli produžuje, tipično preko 20 minuta. Bol je nalik
angini pektoris koja, međutim, ne prestaje mirovanjem ili uzimanjem nitroglicerina.
Mogu se pojaviti i ostali, manje specifični simptomi poput slabosti, kratkoće
daha, mučnine i povraćanja.
Važno je istaknuti kako postoje određene razlike u simptomima srčanog udara između muškaraca i žena. Prema American Heart Asssociationu u muškaraca su češći: mučnina i povraćanje, bolovi u vilici, vratu ili leđima, pritisak ili bolovi u prsima i kratkoća daha (gubitak zraka). Kod žena se mogu pojaviti: mučnina i povraćanje, bolovi u vilici, vratu ili gornjem dijelu leđa, bolovi u prsima (ali ne uvijek), bolovi ili pritisak u donjem dijelu prsa ili u gornjem dijelu trbuha, kratkoća daha (gubitak zraka), omaglica ili vrtoglavica, problemi s probavom (obično zatvor) i izražen umor.
Simptomi moždanog udara
Dvije su glavne vrste moždanog udara: hemoragijski i ishemijski. Ishemijski je onaj u kojem ugrušak zapriječi dotok krvi do mozga. Hemoragijski udar se događa prilikom krvarenja u mozgu uzrokovanim puknutom krvnom žilom.
Radi lakšeg prepoznavanja simptoma moždanog udara, American Stroke Association razvila je akronim FAST:
F = face (lice) – može doći do asimetrije lica i usnih kutova, tako da se lice „iskrivi“
A = arm (ruka) – slabost ili kompletna oduzetost jedne ruke
S = speech (govor) – otežano izgovarati ili razumjeti ono što se govori
T = time (vrijeme) – ako osoba pokazuje neke od gore navedenih simptoma, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć – 194!
Već za 60 sekundi od prekida cirkulacije počinje proces odumiranja moždanih stanica. Stoga je važno obratiti pažnju na tzv. „terapijski prozor“, radi mogućnosti intervencije trombolizom (unutar 3 sata), odnosno trombektomijom (unutar 6 sati).
U Hrvatskoj se za lakše prepoznavanje simpotoma koristi akronim GROM:
Zaključak
Danas se smatra da je moguće reducirati do 50 % prijevremenih smrti i invalidnosti izazvanih KVB-om. Preventabilne su djelovanjem na faktore rizika:
– nepravilnu prehranu
– tjelesnu neaktivnost i
– iz njih posljedičnu pretilost.
Stoga je važno od najranije dobi:
– usvajati zdrave životne navike
– konzumirati raznovrsnu prehranu
– baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću, te
– što manje vremena provoditi u sjedilačkom obliku ponašanja.
Jako je važno „upoznati svoje brojke“, odnosno usvojiti potrebna znanja i vještina za redovitu samokontrolu razine krvnog tlaka.
SKENIRAJ I DONIRAJ
